Ekolozi tvrde da su HE najveća prijetnja za prirodu, ljude i ekonomiju BiH

Preko 18 godina borimo se za zaštitu prirode BiH i možemo reći da hidroelektrane (HE) trenutno predstavljaju jedan od najvećih izvora prijetnji za prirodu, ali isto tako i za ljude, lokalno stanovništvo i ekonomiju naše države, izjavila je danas Nataša Crnković, predsjednik Centra za životnu sredinu, javlja Anadolu Agency (AA).

Na konferenciji za novinare “Sloboda rijekama” istakla je da su u sklopu Koalicije za zaštitu rijeka BiH za ovu organizaciju čitavu 2017. godinu obilježile borbe za rijeke BiH i borbe protiv hidroelektrana, te skrenula je pažnju na ekonomsku neisplativost izgradnje malih HE.

“U čitavoj BiH je planirano preko 300 HE, a podaci do kojih dolazimo su da bi nažalost taj broj u toku sljedeće godine mogao da dođe i do 400. Skoro na sedmičnoj bazi potpisuju se nove koncesije za nove HE. Od 244 rijeke, koliko ih imamo u našoj državi, skoro na sve i jednoj su planirane HE. Na nekim od njih i više od 10 HE”, istakla je Nataša Crnković.

Kao ekstreman primjer navela Konjic u kojem je planirana izgradnja 41 HE.

“Ono što se dešava u BiH sa HE nije jedinstveno, nažalost, na području čitavog Balkana je planirano preko 2.700 HE, tako da ono čemu svjedočimo jeste sistemsko uništavanje i otimanje prirodnih resursa i izvora života lokalnog stanovništva”, kazala je Crnković.

Fokus Koalicije u 2017. godini će se nastaviti i u sljedećoj godini, a to je zaštita Vrbasa, izvora Sane, preostalog dijela rijeke Ugar, Neretve i njenih pritoka, Kruščice. Obzirom da je planirana izgradnja velikog broja HE, ova organizacija će primat dati lokalnim zajednicama koje bezuslovno vjeruju da rijeke treba da ostanu netaknute.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu rekao je da nakon što se 2006. godine banjalučka Skupština grada usprotivila dvije velike HE na Vrbasu nisu očekivali da će se brzo morati vratiti borbi za ovu rijeku.

“Najave preduzeća ‘HE na Vrbasu’ iz Mrkonjić-Grada su nas natjerale da se okrenemo borbi u našem gradu. Novim projektom je planirana nešto manja HE Krupa na rijeci Vrbas instalisane snage oko 14,4 MW, sa visinom brane oko 30 metara, koja bi potopila magistralni put Banjaluka – Jajce u dijelu od Krupe na Vrbasu do HE Bočac 2 i samim tim napravila akumulaciju u Grebenskoj klisuri koja je jedna od dvije klisuraste tvorevine koje za Vrbas znače pluća”, rekao je Bjelić.

Najavio je da će Koalicija za zaštitu rijeka BiH učestvovati u kampanji za zaštitu Vrbasa, odnosno za proglašenje Grebenske klisure, kanjona Tijesno i Krupe na Vrbasu zaštićenim područjem.

“To je naš konačni cilj i jednom za svagda da stavimo tačku na HE na Vrbasu. Naš cilj je prilično zahtjevan, ali svjesni smo da građani Banjaluke razumiju, vole Vrbas i da su svjesni da bez njega grad Banjaluka ne bi ni postojao ni mogao da živi”, rekao je on.

Ekolozi su apelovali na Komisiju za koncesije i Vladu RS da ne daju koncesioni ugovor preduzeću “HE na Vrbasu” Mrkonjić-Grad za izgradnju HE Krupa, jer ovaj projekat može imati negativne dalekosežne posljedice po građane, biljni i životinjski svijet i generalno razvoj grada.

Odgovarajući na pitanja novinara, istakao je da se hidroenergetski potencijal Vrbasa razmatra od 60-ih godina, a da posljednja studija čiji su izvještaj dobili, osim HE Krupa nizvodno do Banjaluke analizira četiri kaskadne HE, kao i nizvodno od Banjaluke najmanje tri velike HE preko 20 MW.

Konferenciji za novinare održanoj u Banjaluci prisustvovao je i Haris Đelilović iz novoformiranog udruženja Ekološko društvo Bistro iz Kruščice gdje su se mještani i lokalna zajednica usprotivili izgradni dvije HE.

“To je rijeka sa pitkom vodom, koja je netaknuta stotinama godina i Kruščica će i ostati netaknuta”, poručio je Đelilović i dodao da je udruženje pokrenulo pravni postupak sa ciljem da cijelu zonu vrate u park prirode.