EK predložila akcioni plan za saradnju sa Zapadnim Balkanom u oblasti migracija

Uoči sastanka na vrhu Evropska unija i Zapadni Balkan 6. decembra i sjednice Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove 8. decembra, Evropska komisija predstavila je Akcioni plan EU-a za Zapadni Balkan.

Taj dokument nadovezuje se na vanrednu sjednicu Vijeća za pravosuđe i unutrašnje poslove od 25. novembra, na kojem su se ministri obvezali na provedbu Akcionog plana EU-a za srednje Sredozemlje, koji je Komisija predložila 21. novembra.

Akcioni plan za Zapadni Balkan identificira 20 operativnih mjera strukturiranih u pet oblasti jačanje upravljanja granicama duž ruta, brzi postupci azila i podrška prihvatnim kapacitetima, borba protiv krijumčarenja migranata, jačanje saradnje u ponovnom prihvatu i vraćanju migranata kao i postizanje usklađivanja politike viza.

– Mjere su usmjerene na podršku ili djelovanje partnera sa Zapadnog Balkana i djelovanje u Evropske unije, a cilj mu je ojačati saradnju na području migracija i upravljanja granicama s partnerima na zapadnom Balkanu u svjetlu njihovog jedinstvenog statusa s perspektivom pristupanja EU-u i njihovih stalnih napora da se usklade s pravilima EU-a – rečeno je u saopćenju Komisije.

Akcionim planom utvrđuje se niz mjera za jačanje podrške Evropske unije državama članicama koje se suočavaju s povećanim migracijskim pritiskom duž zapadnobalkanskih ruta. Neregularna kretanja duž zapadnobalkanskih ruta značajno su se povećala ove godine zbog nekoliko faktora, uključujući ekonomske pritiske i nesigurnost kao posljedicu sukoba.

Također, neusklađenost bezviznog režima s viznom politikom EU također pridonosi sve većem broju ljudi koji direktno zračnim putem stižu u zemlje zapadnog Balkana i kreću dalje prema Evropskoj uniji te je bliska saradnja ključna za rješavanje ovih zajedničkih migracijskih izazova.

Iz Komisije napominju da je jačanje upravljanja granicama duž cijele migracijske rute ključno za smanjenje neregularnih tokova, također u svjetlu krijumčarenja, povećane upotrebe nasilja i rizika od trgovine vatrenim oružjem i organiziranog kriminala.

EU je već sklopila sporazume o statusu s Albanijom, Crnom Gorom, Srbijom i Sjevernom Makedonijom, omogućujući Frontexu da rasporedi stalni korpus evropske granične i obalne straže u zajedničke operacije u regiji.

Zajedničke operacije i rasporedi Frontexa bit će ojačani, a novi sporazumi o statusu će se pregovarati. Istovremeno bit će preispitana i potencijalno povećana podrška Frontexa državama članicama na vanjskim granicama Evropske unije.

EU ostaje predana jačanju kapaciteta za azil u zemljama Zapadnog Balkana i podržava prihvat u cijeloj regiji kroz tekući program Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Podrška uključuje jačanje postupaka za azil i registraciju, kao i osiguravanje odgovarajućih uvjeta prihvata.

Za nastavak jačanja akcija duž cijele rute potrebno je uspostaviti operativnu radnu grupu Europola, poboljšati učešće svih partnera zapadnog Balkana u ciklusu EMPACT 2022.-2025. i provesti nedavno usvojeni IPA program za borbu protiv krijumčarenja.

Postizanje dogovora sa zakonodavcima o prijedlogu sankcioniranja prijevoznika uključenih u krijumčarenje migranata također je ključno, kaže Komisija.

Ističu da je od izuzetne važnosti i jačanje saradnje u readmisiji i dodaju da je potpuna provedba sporazuma o ponovnom prihvatu s partnerima sa zapadnog Balkana okosnica saradnje zbog čega će podržati partnere sa zapadnog Balkana za ubrzanje povratka u regiji, jačanjem operativnih kapaciteta putem Frontexa, kao i sazivanjem zajedničkih odbora za readmisiju.

Novi program povratka iz regije razvit će se 2023. godine, čime će se pojačati saradnja i koordinacija na operativnom nivou između EU-a, Zapadnog Balkana i zemalja porijekla.

Kako se navodi u Akcionom planu, usklađivanje politike viza ključno je za dobro funkcioniranje bezviznog režima Zapadnog Balkana s Evropskom unijom te bi sve zemlje trebale uskladiti svoju viznu politiku s EU-om kao pitanje prioriteta.

Komisija će danas usvojiti peti izvještaj o suspenziji viza o praćenju bezviznog režima EU-a s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom, kao i Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom.

Izvještaj se fokusira na radnje poduzete kako bi se ispunile preporuke Komisije u prethodnom izvještaju, ali su potrebni hitni koraci za usklađivanje s viznom politikom EU-a, stoji u saopćenju.

U narednom periodu, naglašeno je iz Komisije, EU i države članice morat će zajednički raditi kako bi postigli ciljeve postavljene u Akcionom planu i osigurali njegovu učinkovitu provedbu, a taj dokument nadopunjuje rad koji je usmjeren na druge ključne migracijske rute prema Evropi i može poslužiti kao model za razvoj sličnih planova koji se bave specifičnostima drugih migracijskih ruta.

Nedavni razvoj događaja dodatno naglašava potrebu za pronalaženjem održivih i strukturnih evropskih rješenja za zajedničke izazove na temelju sveobuhvatnog pristupa, zaključuje se.