Egzodus iz BiH: Ljudi odlaze, oni koji ostaju ne odlučuju se za širenje porodice

Još prošle godine u BiH je trebao biti izvršen popis stanovništva, a nije. Posljednji je urađen 2013. godine. Novi je neophodan, da bi se precizno znalo demografsko stanje u zemlji. A od popisa do popisa, situacija se drastično mijenja – i to ne u dobrom smjeru.

Niko nema tačan podatak koliko je trenutno stanovnika u Bosni i Hercegovini. Jedini važeći podatak je popis stanovništva iz 2013. godine. Od tada do danas, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, domovinu je napustilo više od 400.000 osoba. U prosjeku državu godišnje napusti cijeli jedan grad, javlja Federalna.ba.

“Ako mi odbijemo 474.998 osoba – znamo da je po popisu 2013. bilo 3.530.159, a od tada je prošlo puno vremena – možemo reći da trenutno imamo oko 2 miliona naših građana u dijaspori, onih koji su otisli u toku rata, nakon rata i sada”, ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i inetgracije u BiH.

Razloga za odlazak je mnogo, a na vrhu liste su višedecenijska ekonomska kriza i politička agonija, kažu mladi koji budućnost vide preko granice. Odlaze i kompletne porodice, a oni koji ostaju – sve rjeđe se odlučuju za proširenje porodice.

“Onda nas je sustigla ekonomska tranzicija i ušli smo i u siromaštvo, veliki je broj nezaposlenih na ovim prostorima. Vidjeli smo sad, desio se rat koji je još dalje generisao krupne demografske promjene”, navodi prof. dr. Stevo Pašalić, demograf.

A demografske promjene dovele su do toga da statistički Bosna i Hercegovina postaje zemlja staraca. Dijelom zbog pada nataliteta, dijelom zbog masovnih odlazaka. Plana za povećanje nataliteta, ali i zausavljanje trenda odlazaka Bosna i Hercegovina nema.

“Teško je reći da imamo socijalnu politiku u situaciji kada je, da tako kažem, etnopolitika preuzela sve pore društva. I što se tradicionalno može odrediti kao socijalna politika – ono opet ima neku vrstu identitetske politike”, tvrdi prof. dr. Asim Mujkić, sociolog.

A zbog aktuelne identitetske politike Bosne i Hercegovine trpi ekonomska i obrazovna politika. Teoretski, rješenja ima, ali u praksi je to teško izvodivo, jer ove teme nisu prioritet bh. političara. Pitanje za njih, ali i za razmišljanje – kome će BiH ostati ako bude nastavljena potraga za identitetom van granica BiH?