Džumhur: Fokus na utvrđivanju odgovornosti za kršenja međunarodnog humanitarnog prava

Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine Jasminka Džumhur, koja je u martu imenovana za članicu međunarodne komisije za Ukrajinu, potvrdila je u izjavi za Fenu kako je ova komisija u međuvremenu poduzela neophodne aktivnosti koje bi, kako je planirano, trebale rezultirati podnošenjem izvještaja Vijeću za ljudska prava UN-a u septembru (prva faza), potom Vijeću sigurnosti UN-a i u konačnici završnim izvještajem u martu 2023. godine.

Radi se o neovisnoj istražnoj komisiji koju je imenovalo Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija (UN) na osnovu Rezolucije 49/1 od 4. marta, a pod nazivom “Stanje ljudskih prava u Ukrajini uzrokovano ruskom agresijom” i s mandatom ispitivanja navoda o ruskim zločinima u Ukrajini.

– Komisija je pokazala spremnost i opredijeljenost da komunicira sa svim učesnicima, a tokom sjednice održane prošle sedmice u Ženevi, imali smo niz sastanaka, uključujući i sastanke sa Stalnom misijom Ukrajine u UN-u – kazala je Džumhur.

Dodala je kako su članovi Komisije, između ostalog, učestovali na specijalnoj sesiji Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj je usvojena nova rezolucija, kojom je ovoj komisiji ukazano na fokus djelovanja na terenu, uključujući i pitanje seksualnog nasilja tokom konflikta.

– Tokom boravka u Ženevi održan je i sastanak sa Stalnom monitoring misijom Visokog komesarijata za ljudska prava u Ukrajini, koja je tamo prisutna od 2014. godine – podsjetila je Džumhur.

Podcrtala je u tom kontekstu značaj koordinacije, budući da je veliki broj subjekata uključen u istraživanje kršenja ljudskih prava u Ukrajini, posebno kada se radi o pitanju utvrđivanja odgovornosti.

– Komisija nije pravosudno tijelo, ali, istovremeno, svojim radom i angažmanom na prikupljanju i utvrđivanju činjenica treba da doprinese utvrđivanju odgovornosti i u tom kontekstu veoma je značajna saradnja, ne samo s Tužilaštvom Ukrajine, nego i sa tužiocem Međunarodnog krivičnog suda (ICC) – precizirala je Džumhur.

Istaknula je kako će Komisija nastaviti kontakte sa svim stranama u sukobu, uključujući, prije svega, kontakte sa žrtvama i drugim zainteresiranim subjektima koji raspolažu informacijama, s fokusom na dokaze potkrijepljene činjenicama.

U kontestu hronologije i dinamike dosadašnjih aktivnosti, podsjetila je kako je 27. aprila Komisija sudjelovala na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a i foruma, posvećenih pitanju odgovornosti za dešavanja u Ukrajini.

Fokusirajući se na mandat Komisije za Ukrajinu, Džumhur navodi kako ta komisija, u skladu s mandatom, vrši istraživanja u vezi s kršenjem i zloupotrebom humanitarnog prava, ljudskih prava i navoda o počinjenim ratnim zločinima, a u kontekstu agresije Ruske Federacije na Ukrajinu.

Komisija bi, prema njenim riječima, trebala utvrditi činjenice, okolnosti i osnovne uzroke spomenutih kršenja i zloupotreba.

– Dakle, sam mandat podrazumijeva prikupljanje i objedinjavanje informacija/dokaza o tim kršenjima, kao i verifikaciju relevantnih informacija kroz rad na terenu, uključujući i saradnju s pravosudnim i drugim subjektima, ali i, istovremeno, da se pokušaju koliko god je to moguće identificirati pojedinci i subjekti odgovorni za kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava i drugih zločina – pojasnila je.

Džumhur ističe kako Komisija u konačnici ima mandat da da preporuke u smislu poduzimanja mjera za utvrđivanje odgovornosti, a kako bi se okončalo nekažnjavanje i ishodila pravda za žrtve.

Osim Džumhur, u Komisiju su imenovani norveški pravnik Erik Mose, koji je svojevremeno bio tužilac Evropskog suda za ljudska prava, kao i predsjednik Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene u Ruandi, te kolumbijski pravnik Pablo de Greiff, nekadašnji UN-ov izvjestilac za ljudska prava.

Jasminka Džumhur je doktorica pravnih nauka, s više od 30 godina iskustva u oblasti pravosuđa, ljudskih prava i međunarodnih odnosa. Od 1. januara 2016. godine je članica UN Komiteta za prava radnika migranata i njihovih porodica. Od 2010. godine obavljala je dužnost članice, a u periodu 2014/2015. i funkciju potpredsjednice UN Radne grupe za prisilne i nedobrovljne nestanke, kao prva žena koja je izabrana u ovo tijelo uspostavljeno 1980 godine. U toku mandata partcipirala je u misijama u Istočnom Timoru, Meksiku, Čileu i Španiji, kao i u državama Balkana. Između ostalog, a radi osiguranja praktične primjene UN Deklaracije o prisilnim nestancima, sudjelovala je izradi Generalnog komentara o prisilnim nestancima i ženama.