Džiho: Hitno napraviti rješenje da se sačuva Sarajevski ratni tunel

Fond memorijala Kantona Sarajevo u saradnji sa Zavodom za zaštitu kulturnog naslijeđa i Zavodom za planiranje razvoja KS-a uskoro bi trebalo da dobije idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje ‘Spomenički kompleks Tunel D-B’ što će omogućiti pretvaranje ovog kompleksa u savremeni memorijalni centar.

Konkurs za izradu tog idejnog rješenja raspisan je u prvoj polovini oktobra i bit će otvoren 40 dana, a direktor Fonda Nurudin Džiho rekao je Feni da je to prva faza te da projektni zadatak i pripreme radi struka.

– Kada budemo dobili idejna rješanja i žiri koji smo formirali, izabere prvo, drugo, treće rješenje, tog trenutka ćemo uključiti i Međunarodni aerodrom Sarajevo te općine Ilidžu i Novi Grad Sarajevo jer će biti javna prezentacija i svi zainteresirani mogu da prisustvuju i daju svoje prijedloge i primjedbe – kazao je Džiho.

Govoreći o korištenju tunela u kompletnoj dužini ispod aerodroma, naveo je da su zaposlenici Fonda memorijala i predstavnici Ministarstva za boračka pitanja KS-a imali dva sastanaka s menadžmentom Aerodroma.

– Zahvaljujem im na razumijevanju i pokušavamo zajedno da iznađemo način i ispunimo sve uslove koje bi nam eventualno dala Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA) ili Međunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo, da bismo mogli to koristiti – objašnjava Džiho.

Upozorio je da će tunelska cijev, ako se ne napravi ozračenje, vrlo brzo biti uništena.

– Betonirana je dužina tunela od 700 metara, ostalo je još samo 30 metara da se spoji s kućom Kolara. Mora se hitno napraviti ozračenje, jer je tunel već godinama zatvoren i bojim se da se počeo kruniti beton. Vide se armature. Pod hitno moramo da napravimo neko rješenje da ga sačuvamo, inače, ako ostane ovakvo još godinu-dvije, tri, on će se samo urušiti – upozorio je Džiho.

Sarajevski ratni tunel je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine. Tunel je napravljen ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorija, koje je držala Armija RBiH, Dobrinju i Butmir.

Tunel je, vođen građanskom i političkom inicijativom, dovršen i otvoren 30. jula 1993. godine. Tog dana, Sarajevo je dobilo mali, ali siguran prolaz, tj. vezu s Butmirom, Igmanom i ostatkom slobodnih teritorija Bosne i Hercegovine.

Tunel je bio put kojim je dnevno prolazilo više hiljada ljudi, velike količine namirnica, robe i svega potrebnog za preživljavanje stanovnika bh. prijestolnice u ratnom okruženju na pragu 21. stoljeća.

Prosječno, kroz tunel je prolazilo i do 4.000 ljudi dnevno. Prelazak tih oko 800 metara dugog tunela nekad je trajalo i po dva sata. Kada bi promet bio manji, tunel se mogao proći za nekih 15 do 30 minuta.

Ukupna izvedena dužina objekta D-B iznosila je 785,5 metara. Visina tunela bila je između 1,5 i 1,8 metara, a širina oko jednog metra.

Budući da je Tunel 1996. godine pretvoren u muzejski kompleks njega svakodnevno posjećuju brojne turističke grupe.