Džaferović u UN-u: Bosna i Hercegovina je u krizi zbog protuustavnih poteza iz RS-a

Naša zemlja je posljednjih 10 godina u dubokoj političkoj krizi zbog blokada rada državnih institucija, prijetnji otcijepljenjem i općenito potezima koji su protuustavni iz Republike Srpske, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović danas u obraćanju pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija.

– Napredovali smo s reformama, uspjeli smo očuvati teritorijalni integritet. Implementirali smo član 3 i formirali smo vojsku, ministarstva, državne vlasti i druge institucije koje su ojačale mir. Zbog toga je država počela nezavisno da funkcioniše. Znamo da su ove reforme bile od koristi svim državljanima BiH – kazao je Džaferović.

On je podsjetio da su u periodu od 1997. do 2014., Vijeće sigurnosti UN-a i druga tijela u međunarodnoj zajednici dali jasni podršku jačanju državnih institucija.

– Aktivnosti političara iz RS-a prijete da će poništiti sav taj napredak jer implementiraju zakone koji prijete teritorijalnom integritetu i suverenitetu države Bosne i Hercegovine – kazao je on.

Džaferović je podsjetio da BiH nema mehanizme da spriječi secesionističke namjere na vrijeme i naglasio je da je za to potrebna međunarodna podrška. Pozvao je OHR da pruži podršku u skladu sa svojim mandatom.

Podsjetio je da je visoki predstavnik Christian Schmidt upravo to uradio kada je odlučio da suspenduje secesionističke namjere i unilateralne poteze iz RS-a.

– Potrebno je poništiti sve zakone koji se kose sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i sve druge aktivnosti koje su u suprotnosti s Daytonskim mirovnim sporazumom – kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Podsjetio je da od prošlog ljeta državne institucije ne rade nikako zbog nedostatka kvoruma predstavnika iz Republike Srpske.

U proteklom periodu, nakon pritiska međunarodne zajednice, predstavnici iz Republike Srpske su počeli dolaziti na sjednice, ali još odbijaju raditi u punom kapacitetu i donositi odluke, što znači da blokada nije prestala već je taktički, zbog najavljenih ili izrečenih sankcija međunarodne zajednice, samo ublažena.

– Potrebno je da blokada prestane i da Bosna i Hercegovina u potpunosti izađe iz krize, kako bi se osigurali stabilnost i napredak. Vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju se posvetiti reformama, s ciljem unapređenja životnog standarda građana i našeg napretka na putu euroatlantskih integracija – kazao je Džaferović.

Izrazio je zahvalnost Evropskoj uniji i NATO savezu za posvećenost Bosni i Hercegovini i evropskoj i euroatlantskoj perspektivi.

– Čvrsto vjerujem da bi u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, kada osjećamo snažne posljedice agresije na Ukrajinu na stabilnost Bosne i Hercegovine i zapadnog Balkana, Evropska unija trebala pozitivno odgovoriti na zahtjev BiH za dodjelu kandidatskog statusa, u okviru nove metodologije proširenja. Uprkos brojnim unutrašnjim prijeporima, uspjeli smo iznaći jedinstven glas po ovom pitanju i mislim da to treba biti ohrabreno – rekao je on.

Kazao je da je dodjeljivanje kandidatskog statusa, u sprezi sa restriktivnim mjerama prema podrivačima Daytonskog sporazuma, može osigurati potpunu stabilizaciju stanja u Bosni i Hercegovini i inicirati novu rundu reformskog zamaha.

– Bosna i Hercegovina je opredijeljena da jača mir u regiji, kroz jačanje dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje. Opredijeljeni smo da imamo dobre odnose sa našim susjedima, na temelju međusobnog poštovanja. Sva otvorena pitanja trebamo rješavati kroz dijalog i dogovor, ili, u nedostatku rješenja baziranog na konsenzusu, kroz institucije zadužene za provođenje međunarodnog prava.

Bosna i Hercegovina podržava regionalnu saradnju. Učestvujemo u čitavom nizu regionalnih inicijativa, koje imaju za cilj pospješiti političku i druge oblike saradnje u regiji. Bosna i Hercegovina se, uz druge države zapadnog Balkana, priključila Zajedničkom regionalnom tržištu, u okviru Berlinskog procesa – naglasio je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Smatra kako jačanje regionalne ekonomske saradnje, uz poštovanje standarda Evropske unije u ovoj oblasti, može imati izuzetno pozitivan utjecaj na ukupnu situaciju.

– Iako kao država nikoga ne ugrožavamo, zabrinuti smo zbog signala iz dijela susjedstva. Naročito smo zabrinuti zbog ubrzanog naoružavanja susjednih država, prvenstveno Srbije, koja je uključivanjem bh. entiteta Republika Srpska u svoju nacionalnu strategiju odbrane pokazala zabrinjavajuće nepoštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine – kazao je on.

– Zabrinjavaju nas i zaštita koju Srbija pruža pravosnažno presuđenim ratnim zločincima, kao što je Novak Đukić, i brojnim osumnjičenim za genocid u Srebrenici, koje potražuje pravosuđe BiH. Istovremeno se pred srbijanskim pravosuđem proganjaju državljani BiH koji su branili Bosnu i Hercegovinu i za koje može biti nadležan samo Sud Bosne i Hercegovine, a nikako pravosuđe susjedne države, za koju je od strane najviših pravosudnih institucija UN-a utvrđeno da je učestvovala u međunarodnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercegovine – naglasio je Džaferović.

Izrazio je i zabrinutost miješanjem vlasti Hrvatske u uređenje Izbornog zakona. Naročito, kaže, zabrinjava stav predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da podržava unilateralnu promjenu Daytona kroz uspostavljanje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da je spreman uslovljavati eventualno proširenje NATO-a izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Osvrćući se na izbore, rekao je da je prvi put, u proteklih 27 godina, provođenje izbora dovedeno u pitanje zbog toga što ministri iz reda hrvatskog naroda u Vijeću ministara BiH sprječavaju da se osigura potreban novac za provođenje izbora.

– S obzirom na nesagledive posljedice koje bi po stabilnost imalo sprječavanje održavanja izbora, ukoliko se u Vijeću ministara nastavi s opstrukcijama, odgovornost snosi Ured visokog predstavnika, koji mora donijeti odgovarajuće odluke kako bi se osigurala potrebna sredstva za provođenje izbora – rekao je on.

U novembru, Vijeće sigurnosti će odlučivati o produženju mandata misije Althea. Misija Evropske unije Althea je, prema rezolucijama Vijeća sigurnosti, uz NATO štab u Sarajevu, pravni sljednik ranijih vojnih misija utemeljenih Daytonskim mirovnim sporazumom. Prisustvo međunarodnih vojnih snaga ima izuzetan značaj za očuvanje mira i provođenje vojnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma.

– Koristim ovu priliku da, u ime vlasti Bosne i Hercegovine, pozovem Vijeće sigurnosti da u novembru produži mandat EUFOR-a, jer je to važan garant mira i stabilnosti u BiH i mehanizam odvraćanja onih tendencija koje mogu ugroziti mir – kazao je on.

Podsjetio je da je u januaru ove godine bilo nekoliko ozbiljnih sigurnosnih incidenata usmjerenih protiv povratničke populacije, a nakon što je došlo do povećanja broja pripadnika EUFOR-a, nije bilo više sigurnosnih izazova.

– Na kraju, dozvolite mi da kažem da se izlaz iz trenutne situacije nalazi u striktnom poštovanju Daytonskog mirovnog sporazuma i svih 27 godina njegove implementacije. Svi akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštovati postojeći okvir i rješenja koja naša zemlja ima na snazi. Niko nema pravo da unilateralno ruši postojeća i mukotrpno dogovorena rješenja – zaključio je Džaferović u govoru pred Vijećem sigurnosti UN-a.