Džaferović: Mora postojati jedinstvo državotvornih političkih snaga

Cjelovita i demokratska BiH, država ravnopravnih naroda na cijeloj njenoj teritoriji je naš osnovni politički cilj – izjavio je kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i potpredsjednik SDA Šefik Džaferović, koji je bio dana uvodničar na sesiji Kruga 99 o temi „Izgradnja cjelovite i demokratske BiH, države ravnopravnih naroda i građana“.

Kazao je da politička stranka kojoj pripada i on osobno smatraju da bi to bila država multietničkih, ekonomskih regiona, najmanje pet takvih regiona.

– Ali o tome je potrebno postići saglasnost unutar BiH – kazao je Džaferović, te dodao da, u ovom trenutku, na žalost, te saglasnosti nema.

Po njegovim riječima, ovo je potpuno legalna i legitimna tema, koju dozvoljava i postojeći Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum. On smatra da nisu legalne i legitimne bilo kakve teme koje bi se odnosile na dodatne teritorijalne ili etničke podjele BiH, niti teme koje bi atakovale na suverenitet BiH i njenih institucija.

Ističe da „o tim temama nema niti može biti nikakve diskusije niti rasprave, jer su one i nelegalne i nelegitimne“.

Džaferović navodi, u okolnostima kada u BiH ne postoji politička saglasnost, „da napravimo bolji sistem kojim bismo što prije ostvarili ovaj ideal cjelovite i demokratske države ravnopravnih naroda i građana, ostaje nam da poštujemo ono što danas imamo kao okvir u kojem se krećemo“.

– Moramo dosljedno poštovati ono što imamo, prije svega to moramo dosljedno tumačiti. Postoje brojne mogućnosti i po postojećem Dejtonskom mirovnom sporazumu da se brže ide ka ovom cilju o kojem govorim – kazao je Džaferović.

Mišljenja je da u okviru postojećeg sistema treba jačati institucije BiH.

– Treba da činimo sve kako bi povratak i to održivi povratak što je moguće više uspio, da jačamo ekonomiju koja treba biti praćena socijalnim mjerama, da obnavljamo narušeno povjerenje između bh. naroda i građana, da osiguravamo ravnopravnost svih na cijeloj teritoriji zemlje – naveo je.

– To su po meni, uz brojne druge teme koje treba obuhvatiti, načini kako da što je moguće bolje reintegriramo BiH. Druga stvar je integracija tako reintegrirane BiH u Evropsku uniju i u NATO savez – kazao je Džaferović, napominjući da EU i NATO savez nemaju nikakve alternative.

Kao jako važno je naveo i to da mora postojati jedinstvo državotvornih političkih snaga, probosanskohercegovačkih političkih snaga, „oko minimuma vrijednosti koje moramo svi zajedno da štitimo kada je u pitanju BiH i ispod kojeg ni jedna od ovih snaga ne bi trebala da ide“.

Džaferović ističe da je jedna od tih stvari striktno poštivanje i odbrana dostignutog nivoa reformi u BiH.

Po njegovim riječima, ne bi trebala da postoji ni jedna državotvorna politička snaga koja bi, zbog bilo kojeg razloga bila spremna, a naročito zbog razloga borbe za vlast, da ide ispod nivao i da urušava dostignuti nivo reformi.

On navodi da smo, na žalost, u proteklom vremenu, u neposrednoj prošlosti svjedočili i takvim stvarima, a svjedočimo i danas.

– Drugačije ne mogu da objasnim pristanak državotvornih političkih snaga, jer bez njih to ne bi bilo moguće uraditi, donošenje sramnog zakona o izmjenama Zakona o prebivalištu, koji je nanio velike probleme povratnicima i koji direktno podriva Dejtonski mirovni sporazum. Zatim, Zakona o sukobu interesa koji je donesen 2013. godine, koji je praktično urušio taj vrlo važan sistem i mehanizam za borbu protiv korupcije, potom Zakona o javnim nabavkama kojim je praktično razbijen sistem javnih nabavki u BiH…- naveo je Džaferović.

Podsjetivši da je BiH multietnička država, kazao je da ona treba da se izgrađuje na građanskom principu uz puno uvažavanje njenih različitosti i multietničkog karakreta prema formulama koje mogu biti i bolje, ali najmanje onakvim kakve imamo danas propisane u Dejtonskom sporazumu.

Džaferović ističe da je etnička zastupljenost u institucijama jako važna.

– Ovih dana smo svjedočili jednom pristanku, jer bez njih to također ne bi bilo moguće donijeti, državotvornih snaga koje sjede u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, da na primjer ni na jednoj od tri čelne pozicije u državnim pravosudnim institucijama nema Bošnjaka. To je vrlo loša poruka. To niko u BiH nije trebao da dozvoli, a posebno se s tim nisu smjele saglasiti ove snage – navodi Džaferović.

Na kraju je kazao da je danas Bosni i Hercegovini potrebno znanje, upornost, dosljednost, vjerodostojnost i vjerodostojna politika.