Džaferović: Godinu obilježila deblokada evropskog puta BiH

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine (PS) BiH Šefik Džaferović je u intervjuu za Fenu ocijenio da je 2016. godinu obilježila, prije svega, deblokada evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Podsjeća da je BiH podnijela kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU nakon što je ispunila sve uvjete koji su traženi od nje i u decembru je dobila Upitnik Evropske komisije. Po njegovim riječima, nakon odgovora na pitanja koja su nam postavljena, očekuje se kandidatski status BiH.

– Sljedeća stvar koja je karakteristična je, na neki način, deblokada i NATO-puta BiH kao našeg drugog strateškog vanjskopolitičkog cilja, osim članstva u EU. Nakon što je usvojen Pregled odbrane od Predsjedništva BiH i nakon što je i Sud BiH još jedanput, u jednoj svojoj odluci vezano za kasarnu u Han-Pijesku kazao da je to državna imovina, što je nama svima poznato, mislim da smo na putu i deblokade NATO-integracijskog procesa – kazao je Džaferović.

Kao treću bitnu stvar naveo je poboljšanje svih ekonomskih parametara u BiH. Ističe da su svi ekonomski parametri, kada se pogleda statistika, u poboljšanju u odnosu na prošlu godinu – raste broj zaposlenih, opada broj nezaposlenih, raste industrijska proizvodnja, raste izvoz, veća je pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prošlu godinu i u porastu je bruto društveni proizvod.

Kaže da su to, po njemu, tri vrlo značajne oblasti u kojima su se dešavali pozitivni procesi u toku ove godine.

– Uporedo s tim, dešava se jedna stvar, što je paradoksalno za BiH, jedna negativna stvar, a to su sve češći ataci na suverenitet BiH s prijetnjom i na teritorijalni integritet BiH. Ovdje, prije svega, mislim na odluku Narodne skupštine RS-a o raspisivanju referenduma o pitanju koje je Ustavni sud BiH svojom odlukom proglasio neustavnim, dakle o 9. januaru – pojasnio je Džaferović.

To su pitanja koja su, po njegovom mišljenju, obilježila 2016. godinu. Navodi da vjeruje da „ćemo se u narednoj godini još više posvetiti pitanju evropskih i NATO- integracija te ekonomskih reformi u BiH“. Ističe da je to u interesu svih građana, svih naroda, “to je nešto što je u interesu svih nivoa vlasti u BiH“.

– Želim da i Predstavnički dom PSBiH, u okviru svojih nadležnosti, participira u realizaciji ovih pozitivnih stvari na najbolji način – kazao je Džaferović, dodajući da je u toku ove godine Predstavnički dom radio planiranom dinamikom i nije bilo nikakvih zastoja u njegovom radu.

Dodaje da su na nivou Kolegija već isplanirali i januar i februar tako da očekuje da će se Predstavnički dom nastaviti baviti problematikom jednom već utvrđenom dinamikom i da neće biti nikakavih problema i smetnji.

Govoreći o aktivnostima u vezi s upitnikom Evropske komisije koji je dostavljen BiH, Džaferović je ocijenio da, ukoliko bude bilo imalo dobre volje, dobre političke volje, neće uopće biti problem odgovoriti na sva postavljena pitanja „i BiH će u planiranim rokovima dati odgovor na ta pitanja“.

– Ukoliko bude uslovljavanja BiH na evropskom putu, a čujemo i takve najave, onda je to nešto što može BiH dovesti do ozbiljnih problema. Mislim da bi u toj situaciji EU trebala da reagira prema onima koji prave probleme na evropskom putu BiH, a ne prema cijeloj BiH i svim njenim građanima – smatra predsjedavajući Predstavničkog doma državnog parlamenta.

Što se tiče tog ovog doma i njegove uloge u realizaciji reformskog puta BiH, kaže da su, mijenjajući Poslovnik u prošlom sazivu, predvidjeli pojednostavljene procedure za sve ono što se tiče evropskih integracija.

– Ovdje sada već govorimo o Reformskoj agendi, Akcionom planu za realizaciju Reformske agende i o svim pitanjima koja su predviđena Reformskom agendom. Vjerujem da će Predstavnički dom, u okviru svojih nadležnosti, uraditi ono što je njegov posao – naveo je Džaferović.

Odgovarajući na pitanje u vezi s provedbom odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, Džaferović podsjeća da je to obaveza BiH koja je novim pristupom EU prema BiH, koji je počeo Njemačko-britanskom inicijativom, a kasnije postao novi pristup EU, stavljena poslije ekonomskih reformi.

Naglašava da nema nikakve dileme, BiH treba i mora da implementira tu odluku kao i odluke Ustavnog suda BiH. Podsjeća da su u dosadašnjem procesu imali dvije komisije formirane od PSBiH koje su se bavile implementacijom odluke u predmetu „Sejdić-Finci“, te značajnu ulogu i medijaciju Evropske komisije, ranijeg komesara za proširenje Štefana Fülea.

– Mislim da smo u dosadašnjem procesu, kroz medijaciju od Evropske komisije, razriješili sva pitanja koja se tiču, kako političkog modela putem kojeg treba implementirati odluku, tako i pitanja koja se tiču ustavnopravnih aspekata implementacije tog političkog modela. Nažalost, nije bilo političke spremnosti od HDZ-a da se to implementira u PSBiH kroz amandmane na Ustav i na Izborni zakon BiH – naveo je.

Kaže da „kada god dođemo u poziciju da ponovno raspravljamo o tom pitanju, neminovno ćemo se morati vratiti na onu poziciju gdje smo stali nekada u februaru 2014. godine na posljednjem sastanku u Sarajevu“.

Govoreći o neodržavanju lokalnih izbora u Mostaru ove godine, Džaferović je podsjetio da su neposredno uoči izbora imali nekoliko zakona u parlamentarnoj proceduri, te da su pokušali da implementiraju odluku Ustavnog suda BiH.

– Ali do toga nije došlo zbog, prije svega, nastojanja HDZ-a da se kroz buduće zakonsko rješenje osigura trajna dominacija te političke stranke u Mostaru. To je apsolutno neprihvatljivo. Mostar treba da bude uređen kao jedinstven grad u kojem će svi građani Mostara i svi narodi biti ravnopravni i gdje neće postojati dominacija nikoga ni nad kim – istaknuo je on.

Po njegovim riječima, Mostar je posebno dejtonsko pitanje i „nije slučajno pitanje Grada Mostara posebno tretirano u Dejtonu“.

– Mi ćemo na tim principima nastaviti da tragamo za rješenjem implementacije te odluke. Ali nisu moguća nikakva rješenja koja bi jednom narodu ili jednoj stranci osigurala dominantnu poziciju u Gradu Mostaru, a to je bio slučaj s ovim zakonima koje smo imali u parlamentarnoj proceduri – navodi Džaferović.

Što se tiče Stoca, kaže da treba implementirati postojeći Izborni zakon na pravi način.

– Mislim da Centralna izborna komisija (CIK) pravi ozbiljne greške i toga bi morali biti svjesni neki članovi CIK-a. Izbori u Stocu moraju biti održani što je moguće prije. Već su trebali biti održani u okviru rokova do proglašenja rezultata izbora. Izborna komisija to nije uradila. Upustila se, mislim, u politizaciju ovog pitanja. Oni članovi Izborne komisije koji glasaju protiv održavanja izbora, koji insistiraju na nekim procedurama koje nisu pitanje Izborne komisije, trebaju se dobro zamisliti kad je u pitanju njihova odgovornost – smatra Džaferović.

Po njegovim riječima, Izborna komisija se „nažalost, pretvorila, u sud i u birače“.

– U sud jer se počela baviti ispitivanjem odgovornosti za nešto što je nadležnost sudova. Skidanje kandidata s lista dovodi u pitanje i nastojanje da se izbori održe s preostalim raspoloživim kandidatima, zapravo dovodi Izbornu komisiju u situaciju birača, da ona izabere zvaničnike u Stocu, a ne birači jer im bitno sužava krug u okviru kojeg oni mogu da biraju – navodi Džaferović.

Odgovarajući na pitanje o nedavnom dogovoru lidera HDZ-a BiH i SNSD-a u vezi sa zakonom o Ustavnom sudu BiH, ocijenio je da nije dobro da se dvije političke stranke dogovoraju i u parlamentarnu proceduru upućuju prijedlog zakona o kojem bi, u najmanju ruku, trebala da postoji saglasnost parlamentarne većine, „i ne samo parlamentarne većine, jer je u pitanju stvar koja se tiče Ustava BiH“.

Po njegovim riječima, morale bi se obaviti konsultacije, ne samo s parlamentarnom većinom nego sa svim parlamentarnim strankama u državnom parlamentu.

– Drugo, nije moguće donijeti nikakav zakon o Ustavnom sudu BiH, imajući u vidu ustavnu poziciju koju ima Ustavni sud BiH. Ustavni sud BiH ima autonomnu poziciju kada je u pitanju način rada i procedure odlučivanja u Ustavnom sudu. Način izbora sudija Ustavnog suda je također propisan Ustavom BiH, tako da bez izmjena Ustava BiH praktično nije moguće u parlamentarnu proceduru upućivati nikakav prijedlog zakona o Ustavnom sudu – smatra Džaferović.

Govoreći o situaciji u Klubu zastupnika SDA u Predstavničkom domu dodaje da Klub SDA nije primio nikakvu pisanu obavijest o napuštanju Kluba od bilo kojeg zastupnika niti su službe Predstavničkog doma registrirale prijavu bilo kakvog novog kluba zastupnika.

– To znači da je Klub SDA u ovom trenutku formalnopravno u punom kapacitetu od 10 zastupnika. Tačno je da postoje problemi u funkcioniranju Kluba koji su počeli nakon posljednjeg kongresa SDA. Pokušavamo da ih razriješimo. Pozivamo sve vrijeme naše zastupnike da poštuju odluke organa stranke, da u svom radu provode politiku SDA – kazao je Džaferović.

Naveo je da se radi o četvorici zastupnika, te da Kolegij Predsjedništva stranke čini dodatni napor da se obave razgovori s njima da bi se stanje u Klubu SDA u Predstavničkom domu u potpunosti stabiliziralo.

– Vjerujem da će biti dovoljno mudrosti da se ovo stanje prevaziđe i da Klub počne funkcionirati kao jedna cjelina. Kako god da bilo, to pitanje neće ugroziti parlamentarnu većinu na nivou BiH. Vjerujem da će parlamentarna većina u ovom sastavu ostati do narednih općih izbora 2018. godine – kazao je Džaferović.

U intervjuu Feni svim građanima BiH poželio je puno uspjeha u 2017. godini.

– Želim da se BiH afirmira na one tri grupe pitanja koja sam naveo kao pozitivne pomake u toku ove godine. Želim da teme u BiH budu napredak na evropskom putu, da vijesti o tom napretku budu glavne vijesti u BiH, da vijesti o NATO-putu BiH budu glavne vijesti u BiH, da vijesti o ekonomskim reformama, ekonomskom boljitku i boljem životnom standardu građana budu najčešće vijesti u toku naredne godine. Želim da ovih negativnih vijesti, kao što je bio referendum iz ove godine i slične najave, ne bude nikako – zaključio je Džaferović.