Novi skandal na pomolu?
DW: PCR biznis u RS-u, Institut od komercijalnog testiranja zaradio 7,9 miliona KM
Nikom nije u interesu niža cijena, nego da se kroz cijenu može izvući maksimalna provizija, kažu iz jedne od firmi
Od početka pandemije do danas, dakle u posljednjih 18 mjeseci, u Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, ušlo je 348 hiljada PCR (Polymerase chain reaction) testova, što kroz kupovinu, što kroz donacije. Najveći dio ušao je kroz donacije UNDP-a (United Nations Development Programme). Prema podacima koje su nam dostavili, UNDP je u periodu od aprila 2020. do avgusta ove godine isporučio Institutu 204.900 testova koje je nabavljao putem javnih nabavki, piše Deutsche Welle.
Međutim, prema podacima Instituta, taj broj je manji, tako da u računici nedostaje oko 25 hiljada testova UNDP-a.
„Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, od ukupnog broja PCR testova, obezbijedio je oko 27 hiljada testova putem javnih nabavki, oko 179 hiljada putem UNDP-a, dok je oko 142 hiljade testova donirano”, navodi se u odgovoru Instituta.
Dilovi
Testovi su, kako su rekli za DW, nabavljani preko firmi Ako Med, Shimadzu, Spektrolab, Ceemed, Lab Unica, Erkona, Biomedica. Međutim, nakon što smo kontaktirali ove firme, javile su se samo dvije, kako bi demantovali učešće u nabavci. Tvrde da su poslove dobijale firme za koje je posebnom specifikacijom u tenderu to bilo omogućeno, a što žalbom nije moglo biti oboreno, zbog uslova pandemije u tom trenutku – to je pravdano hitnošću i nepredviđenim situacijama.
Iz jedne od pomenutih firmi su nam rekli da su imali samo jednu isporuku za Institut na početku pandemije i da kasnije nisu mogli proći na tenderu. Iz druge su nam takođe rekli, da je tenderska dokumentacija tako sastavljena da je samo određenoj firmi bilo omogućeno da dobije posao.
„Recimo, navedu da je potrebna određena boja, ili da mora da sadrži neku oznaku koju ima samo taj dobavljač, i time si uslovio samo jednu kompaniju da prođe. Šta god si kasnije tražio kao objašnjenje i to ispunio, oni kažu ne valja. Nikom nije u interesu niža cijena, nego da se kroz cijenu može izvući maksimalna provizija“, kažu iz jedne od firmi, koja je nekoliko puta u proteklih godinu dana, bezuspješno aplicirala na tendere.
Cijena ispred kvaliteta
U tenderskoj dokumentaciji za nabavku PCR-a testova, navodi se da će se odabir najboljeg ponuđača bodovno izračunavati na način, da 80 odsto bodova predstavlja cijenu a 20 odsto kvalitet. Na početku pandemije, u jednom od javnih poziva, taj odnos cijene i kvaliteta, bio je čak 95:5.
A cijena je varirala od početka pandemije do danas. Podaci koji su dostavljeni DW iz pojedinih firmi koje uvoze testove, pokazuju da je cijena jednog paketa, koji sadrži 50 testova, oko 22 dolara. To znači da je cijena jednog testa 0,44 dolara.
„Međutim, morate imati u vidu troškove transporta, carinu, poseban režim skladištenja i ta cifra onda bude uvećana i do deset odsto“, objašnjavaju dobavljači.
Ekskluzivno pravo na komercijalno PCR testiranje u RS, polagao je Institut za javno zdravlje, koji se posljednjih dana suočava sa istragama pravosudnih organa. Direktor Branislav Zeljković tereti se sa još nekoliko lica za namještanje tendera u kojima su određene firme dobijale poslove nabavke medicinske opreme i na taj način oštetile budžet za gotovo 800 hiljada maraka.
Cijena komercijalnog PCR testiranja na početku pandemije bila je 200 maraka, a cijena po kojoj je Institut nabavljao testove tada je bila oko 30 maraka. U tu cijenu tvrde u Institutu, nisu uračunati set za ekstrakciju i virusnu transportnu podlogu, koji su sastavni dio testa, ali se nabavljaju odvojeno. U cijenu testa ne ulazi ni potrošni laboratorijski materijal, zaštitna oprema za osoblje, osoblje i amortizacija aparata.
Inače, prema navodima Tužilaštva, u slučaju „Institut”, medicinska odijela koštala su 22 marke a Institut ih je plaćao po 50 maraka.
Ogromna zarada, ogromna provizija
Cijena PCR testiranja u Republici Srpskoj snižena je krajem prošle godine na 140 maraka a danas je 100. U ovom trenutku cijena testova koju dobavljač isporuči iznosi 4,5 marke. To znači da su u tu cijenu uračunati i carina i transport i poseban režim skladištenja.
Od maja prošle godine do avgusta ove, Institut je od komercijalnog testiranja na virus korona zaradio 7,9 miliona maraka.
U institutu kažu da je UNDP donirao 179 hiljada testova u proteklih 18 mjeseci. Iz UNDP-a kažu da su oni poslali 204.900 testova kao donaciju. UNDP je testove nabavljao putem javnih nabavki, ali u skladu sa njihovim procedurama „koje su bazirane na otvorenom i konkurentskom procesu. UNDP je PCR testove kupovao od preko pet različitih dobavljača: Biomedica, CEEMED, Cubicus/Genomika, Erkona i Shimadzu.
Ipak, u nekim od ovih firmi su za DW rekli da su i tu poslovi namještani za određene firme a da je procedura takva da nema žalbe.
„Objavi se specifikacija koju samo neke firme mogu zadovoljiti. Nemamo pravo žalbe. Oni kažu da imaju diskreciono pravo, da rade tako kao što rade. Takođe, UNDP ima pravo na određeni dio povrata novca i to vam je sva priča. Svi se ugrađuju u tom lancu“, kaže jedan od vlasnika firmi (identitet poznat redakciji), koji se nekoliko puta javljao na javni poziv, ali nije prošao.
Stopa povrata troškova, prema pravilima UNDP-a, za podjelu troškova i povjerenički fond trećih strana iznosi osam odsto i povećaai je za jedna procenat 2014. godine. Izuzeci su rijetki i moraju proći posebna odobrenja.
„Svaka kontribucija ili doprinos koji UNDP zaprimi i implementira, predmet je povrata troškova u skladu s važećom politikom UNDP-a koja je dostupna na internet stranicama UNDP-a”, kažu u ovoj međunarodnoj organizaciji.
Tehničke specifikacije
Tehničke specifikacije za nabavku opreme, pripremaju se sa subjektom kome se isporučuje oprema. U ovom slučaju sa Institutom za javno zdravstvo RS, ali uslove javnih nabavki propisuje UNDP.
Što se tiče cijene testova, koje je nabavljao UNDP, one nisu bile iste u svakoj javnoj nabavci, već su varirale.
„Cijene su se kretale od 39,5 maraka u martu i aprilu 2020. godine do 4,49 maraka u maju 2021. U procesima javnih nabavki cijena je bila važan ali ne i jedini i odlučujući faktor pri evaluaciji ponuda. Prije zaključivanja ugovora, ponuđeni testovi su prolazili kroz dvostruku provjeru kvaliteta i prihvatljivosti. U obzir za nabavku su dolazili samo testovi koji su, ili bili na listi odobrenih testova od strane WHO ili su prošli kontrolu kvaliteta UNDP HQ COVID-19 tima“, navode u UNDP-u.
Usporedbe radi, Institut je plaćao mnogo veću cijenu testa na početku pandemije, nego što je to plaćao UNDP, a u igri su bili isti dobavljači.
„Jedinične cijene testova su varirale od marta 2020. do danas. Iznosile su od 77 maraka na samom početku pandemije, do sadašnjih 8,5 maraka, bez PDV-a“, rekli su nam u Institutu.
Cifre
Institut za javno zdravlje, prema dostupnim podacima na Portalu javnih nabavki, raspisao je prvi javni poziv u junu prošle godine, za nabavku 1.500 testova za 49.999 maraka. U novembru je otvorenim postupkom traženo 20 hiljada komada PCR testova, za cijenu od 39.9999 maraka, ali je taj tender propao zbog žalbe jednog od ponuđača. Ponovljen je nekoliko dana kasnije, ali tenderska dokumentacija nije dostupna. Poziv sa istim iznosom raspisan je u februaru ove godine, za koji takođe nije dostupna tenderska dokumentacija. Isti iznos pojavljuje se u pozivu i 1. septembra ove godine, za nabavku 40 hiljada komada PCR testova, otvorenim postupkom, bez dostupnosti tenderske dokumentacije.
U januaru ove godine, raspisan je poziv za tri hiljade komada PCR testova, a navedena cijena je 49.999 maraka. U istom mjesecu raspisan je još jedan poziv za nabavku dvije hiljada komada PCR testova za cijenu od 33504 marke, nakon žalbe jednog od ponuđača. Krajem februara, raspisan javni poziv za nabavku 15 hiljada testova za 135 hiljada maraka, bez dostupnosti tenderske dokumentacije.
Sudeći po procesima koji se sada otvaraju, od nabavke kiseonika, medicinske opreme, respiratora, postavlja se pitanje da li je nešto u periodu pandemije rađeno legalno i koje su razmjere malverzacija u ovim procesima. Da li će ogromne cijene PCR testiranja, koje se pravdaju otvorenim tržištem i slobodnim formiranjem cijena bez bilo kakve kontrole, biti još jedan okidač za nove sudske procese, koji se posljednjih sedmica pokreću u RS zbog afera u vezi sa nabavkom opreme tokom pandemije?