Dvojno državljanstvo BiH sa Hrvatskom: Jedno pitanje i dva odgovora

Pometnju u javnosti izazvala je ovih dana informacija da su nadležni u Bosni i Hercegovini sa državnog nivoa i iz entiteta Republika Srpska (RS) u odgovorima na Upitnik Evropske unije dali različite odgovore na pitanje o postojanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom, piše Radio Slobodna Evropa.

Sporazum o dvojnom državljanstvu između dvije zemlje potpisan je još 2007. godine, a njegova primjena počela je 2012. godine.

Ipak, u odgovoru broj 496 u evropskom Upitniku, o postojanju tog sporazuma, naveden je različit odgovor institucija Bosne i Hercegovine i institucija RS-a.

“Ugovor o dvojnom državljanstvu: bh. strana u postupku prihvatanja državljanstva Hrvatske ne zahtijeva odricanje od svog državljanstva, dok Republika Hrvatska ne dozvoljava prijem u svoje državljanstvo bh. državljanima bez odricanjima od državljanstva BiH”, navodi se u odgovoru sa nivoa države, dok se, sa druge strane, u odgovoru koji je napisan u RS-u navodi sljedeće: “Između BiH i Hrvatske nije zaključen bilateralni sporazum vezano za pitanje dvojnog državljanstva što podrazumijeva da ne postoji pravni okvir po kojem bi državljani BiH istovremeno mogli posjedovati državljanstvo Hrvatske”.

No različiti odgovori su, sa jedne strane, pokrenuli pitanje zbog čega u Bosni i Hercegovini nema dovoljno sposobnosti da se čak ni na Upitnik EU daju jasni odgovori oko poznatih stvari, poput međudržavnih sporazuma.

Sa druge strane, načeta je tema o sprovođenju Sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom.

U saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH za Radio Slobodna Evropa navodi se da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Kraljevinom Švedskom i Hrvatskom. No ni Ministarstvo nije odgovorilo kako je onda moguće da je u Upitniku navedeno da nema sporazuma, niti su saopštili ko je autor odgovora.

“U jednom dijelu odgovora na Upitnik EU u pitanju 496 navedeno je da sporazuma nema. Jasno se da zaključiti da onaj ko je odgovarao ne zna da Sporazum postoji. U odgovoru niko nije kvalifikovao sporazum kao ilegalan. Takva kvalifikacija se pojavila u medijima”, navodi se u saopštenju Ministarstva civilnih poslova BiH.

Iz Ministarstva inostranih poslova Hrvatske su Radiju Slobodna Evropa kratko potvrdili postojanje sporazuma te napomenuli da je “navedenim Ugovorom propisan način i postupak stjecanja dvojnog državljanstva ugovornih stranaka”, te da se za više informacija treba obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske.

Bosna i Hercegovina se šaljući različite odgovore Evropskoj uniji pokazala veoma neozbiljnom, mišljenja je politička analitičarka, Tanja Topić.

“Jedna dimenzija je neusaglašenost, nepostojanje konsenzusa političkih aktera oko nekih ključnih pitanja, tako da onda ti odgovori koji nisu usaglašeni, prate, reflektuju tu političku razjedinjenost. A, na drugoj strani, govori se i o jednoj vrsti površnosti, da se u ovom slučaju nisu pročitali na onoj krajnjoj instanci svi odgovori koji su trebali biti objedinjeni i poslani Evropskoj uniji”, ističe Topić.

Postoje i mišljenja da je drugačiji odgovor iz RS-a možda i nastojanje da se pokaže kako Hrvatska primorava građane koji žele da postanu državljani Hrvatske, a nisu Hrvati iz BiH, da se odreknu državljanstva Bosne i Hercegovine.

U članu 2 tog sporazuma navodi se: “Državljanin Bosne i Hercegovine koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Republike Hrvatske na način i u postupku utvrđenom propisima Republike Hrvatske, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Bosne i Hercegovine niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Bosne i Hercegovine”.

“Državljanin Republike Hrvatske koji posjeduje ili je stekao državljanstvo Bosne i Hercegovine na način i u postupku utvrđenom propisima Bosne i Hercegovine, neće kao rezultat ovog posjedovanja ili stjecanja izgubiti državljanstvo Republike Hrvatske niti će se od njega tražiti da podnese zahtjev za prestanak državljanstva Republike Hrvatske”, dodaje se u članu 2 tog sporazuma.

U Udruženju radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske, pak, ističu da nisu zadovoljni načinom na koji se provodi Sporazum.

“Ako hoće sad da ode u Hrvatsku, on se sad mora ovdje odreći, odjaviti sa državljanstva Bosne i Hercegovine i tamo u Hrvatskoj podnijeti zahtjev i onda još trajno nastanjeni su kao stranci. Pa onda da li će dobiti državljanstvo ili neće, da li će biti odbijen, a ovdje mora da plati 100 KM (oko 50 evra) za odjavu državljanstva”, rekao je predsjednik tog Udruženja Nikola Puzigaća, istakavši da su problemi sa državljanstvom nastajali kada su ljudi poželjeli da se vrate u Hrvatsku, da se prijave na program stambenog zbrinjavanja.

Na zvaničnoj stranici Vlade Hrvatske navodi se da je “zadržavanje stranog državljanstva dopušteno kada se hrvatsko državljanstvo stječe temeljem braka s hrvatskim državljaninom, kada ga stječe iseljenik, njegovi potomci do 3. stupnja srodstva po ravnoj liniji (djeca, unuci, praunuci) i njihovi bračni drugovi, kada je u pitanju stranac čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Hrvatsku i njegovom bračnom drugu, maloljetniku, osobama koje traže ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo, pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u inozemstvu”.

Kao razlog za odricanje od stranog državljanstva ističe se kako su “Otpust iz stranog državljanstva obvezne dostaviti osobe koje zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju boravka u Republici Hrvatskoj (redovna naturalizacija) te osobe koje zahtjev podnose na temelju rođenja na području Republike Hrvatske”.

“Mislim da se definitivno otvorio prostor sumnji. Tako da je ono što se, zapravo, ispostavilo kroz ove odgovore, jeste da se ispostavilo veliko i otvoreno pitanje. Ja mogu samo da iznesem jednu vrstu svog stava, da je tužno, recimo, da dobar dio građana BiH sopstvenu državu ne doživljava svojom državom, identifikuje se sa susjednim državama, uzima državljanstvo i sve one benefite koji nose državljanstva tih susjednih zemalja, a sopstvenu državu doživljavaju na neki način kao inostranstvo”, zaključuje Tanja Topić.

U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu kako jedino sporazum sa Srbijom sadrži odredbe o privilegovanom postupku sticanja dvojnog državljanstva država ugovornica.

“Tako je, recimo, sa sticanje prava na apliciranje za sticanje dvojnog državljanstva potreban boravak u trajanju od tri godine u državi čije državljanstvo se stiče. Za osobe koje su u braku sa državljaninom države ugovornice potreban je boravak od jedne godine, a uvažava se i boravak bračnih drugova od jedne godine ostvaren u trećoj državi. Sa ostale dvije države predviđeno je uobičajeno ispunjavanje uslova za sticanje državljanstva države ugovornice”, navodi Ministarstvo.

Kada su u pitanju ostala prava, pojašnjavaju iz bh. Ministarstva, ona su regulisana na uobičajeni način u skladu sa principima iz Evropske konvencije o državljanstvu.

“Tako da se dvojni državljani smatraju državljaninom države na čijoj teritoriji borave, vojnu obavezu imaju po prebivalištu, a aktivno i pasivno biračko pravu u skladu sa unutrašnjim zakonodavstvom država ugovornica, a što se tiče konzularne i diplomatske zaštite u trećim državama, uživaće zaštitu ugovorne strane čiju zaštitu zatraže”, ističu u Ministarstvu.

U svakom slučaju, u Evropskoj uniji očekuju pojašnjenje u vezi sa pitanjem broj 496.

U Direkciji za evropske integracije BiH u izjavi za medije, najavili su sastanak radne grupe koja bi usaglasila odgovor na problematično pitanje.

Za sada nije poznato kada bi moglo doći do tog sastanka.