Dvije najugroženije rijeke u BiH: Od prirodnog bogatstva do moguće opasnosti

Najugroženije rijeke u BiH u ovom trenutku su rijeka Bosna zbog zagađenosti te rijeka Neretva zbog velikog broja hidroelektrana, istakla je u razgovoru za Fokus.ba Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu sa sjedištem u Banjoj Luci.

BiH je poznata po značajnim prirodnim i vodnim bogatstvima, ali stručnjaci upozoravaju da veliko zagađenje kao i poplave iz 2014. godine pokazuju da ta bogatstva zbog dugogodišnje nebrige vlasti i nedostatka vizije postaju potencijalna opasnost.

Centar za životnu sredinu je jedna od članica Koalicije za zaštitu rijeka BiH koja okuplja preko 20 organizacija iz čitave države koje prate i preisputuju planove za izgradnju hidroelektrana. Ove organizacije se zalažu za razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti koje mogu osigurati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica.

“Rijeka Bosna je nažalost već na svom izvorištu zagađena, a kasnije prolazi kroz mjesta sa teškom industrijom, te predstavlja jednu od naših najzagađenijh većih rijeka. Što se tiče hidroelektrana, one su planirane na skoro svim rijekama u našoj državi. Samo na teritoriji općine Konjic je planirano preko 40 hidroelektrana, tako da je rijeka Neretva sa svojim visokovrijednim pritokama možda i pod najvećim pritiskom trenutno, s obzirom da je na njoj već mnogo hidroelektrana izgrađeno”, rekla je Crnković za Fokus.ba.

Istakla je da članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH nastavljaju sa svojim aktivnostima u borbi za očuvanje rijeka.

“Trenutno je aktuelna blokada radova u Vitezu, gdje su planirane hidroelektrane na rijeci Kruščici. Članice Koalicije daju podršku lokalnom stanovništvu koje je tamo aktivno, te će fokus našeg zajedničkog rada u narednom periodu biti sigurno na ovom području. Problem sa izgradnjom hidroelektrana po nama je prvenstveno u lošem i nedosljednom planiranju. Vlasti na svim nivoima u BiH stihijski planiraju nove hidroenergetske projekte, bez da su oni sastavni dio većeg plana, strategije ili slično”, navela je Crnković.

Planovi za osnivanje novih zaštićenih područja, lokalni planovi za korištenje vodnih resursa za vodosnabdijevanje, turizam, ribolov ili sportovi na vodi često su u koliziji upravo sa energetskim vizijama pojedinaca ili vlasti, istakla je Crnković te dodala da su štete od hidroelektrana višestruke i dugotrajne, bilo da se radi o mikro, malim ili velikim elektranama.

“Analiza koju smo radili za hidroelektranu Medna, koja se gradi u gornjem toku rijeke Sane, pokazuje da će Republika Srpska, tj. njeni građani i građanke samo sa ovom hidroelektranom u periodu koncesionog ugovora biti u gubitku većem od jedan milion KM”, kazala je Crnković.

U Deklaraciji o obustavljanju planova za izgradnju hidroelektrana i ekološko korištenje rijeka Bosne i Hercegovine navedeno je da je BiH jedna od posljednjih zemalja u Evropi koja ima kvalitetnu prirodnu vodu za piće što se izgradnjom hidroelektrana drastično mijenja.

“Sportske aktivnosti, tradicionalne djelatnosti, turizam i vodosnabdijevanje su mali dio načina korištenja vodnih resursa BiH koji mogu generisati više radnih mjesta i ostvariti veći prihod lokalnim zajednicama. Razvoj turizma, tradicionalnih i komplementarnih djelatnosti uz naše rijeke može generisati više raznovrsnih radnih mjesta i ostvariti veći razvoj lokalnih zajednica, nego što bi to realno bilo moguće kroz razvoj hidroenergetskih projekata”, navedeno je u ovoj deklaraciji.