Dvadeseta godišnjica genocida: U Potočarima će danas posljednji smiraj naći 136 žrtava

U Memorijalnom centru Potočari – Srebrenica danas će biti ukopano još 136 posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici nakon komemoracije i vjerskog dijela programa kojim će biti obilježena 20. godišnjica genocida u Srebrenici, najvećeg zločina u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, javlja Anadolu Agency (AA).

Među tabutima koji će danas biti spušteni u mezarju u Potočarima je i Jusuf Smajlović, koji je ubijen u 75. godini. Pored njega će biti spušteni njegov sin i unuk. Ukupan će biti i Ismet Mehmedović sa trojicom sinova Fikretom, Rifetom i Salihom. Među žrtvama je i tridesetjednogodišnji Saša Hidić od majke Leposlave i oca Ćamila.

Govori zvaničnika i vjerski program

Porodice će ukopati i 14 maloljetnika, koji su ubijeni dok su još bili golobradi mladići.

U Memorijalnom centru Potočari od 2003. do prošle godine ukopano je 6.166 žrtava genocida u Srebrenici, kao i 75 osoba koje nisu žrtve genocida, ali za koje su porodice željele da budu ukopane pored svojih očeva, braće, djedova.

Zvanični dio programa počet će u jutarnjim satima kada će Udruženje Pokret “Majke enklave Srebrenice i Žepa” podijeliti bijele maramice i cvjetove Srebrenice.

Komemoracija će početi u 10:30 sati intoniranje himne BiH i obraćanjem zvanica. Govore će u Fabrici akumulatora održati Ćamil Duraković, načelnik Opštine Srebrenica, Serge Brammertz, glavni tužilac ICTY, Theodor Meron, predsjednik ICTY, Valentin Inzko, visoki predstavnik EU u BiH, Akbar Torkan, specijalni izaslanik predsjednika Irana, Jan Eliasson, zamjenik generalnog sekretara UN-a, Advija Ibrahimović, predstavnica žrtava genocida, Bert Koenderf, ministar vanjskih poslova Holandije, kraljica Nur, Bill Clinton, bivši predsjednik SAD-a, Ahmet Davutoglu, premijer Turske, Laura Boldrini, predsjedavajuća Parlamenta Italije, Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Hrvatske, Borut Pahor, predsjednik Slovenije, i Dragan Čović, član Predsjedništva BiH.

Potom će kod Memorijalnog kamena biti odana počast i položeno cvijeće za žrtve genocida nakon čega će glumac Muharem Osmić pročitati dio romana “Derviš i smrt”. Komemorativni dio će biti završen izvedbom “Inferna”.

Vjerski dio programa će početi tačno u podne učenjem ilahije “Šehidi” Aziza Alilija, nakon čega će hafizi učiti odlomke Kur'ana.

U 13 sati će biti klanjani podne i ikindija-namaz, a u 13:20 sati dženaze-namaz predvođen reis-ul-ulemom Huseina ef. Kavazovića. U 13:35 sati će s Musalle biti izneseni tabuti do mezarja uz čitanje imena žrtava genocida.

Dan žalosti u čitavoj BiH

Subota, 11. juli proglašena je kao Dan žalosti na nivou BiH na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, a odluka je donesena jednoglasno uz glasove ministara bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda. Prošle godine na 19. godišnjicu genocida nad Bošnjacima “Sigurnosne zone UN-a” Srebrenica i ukop identificiranih žrtava iz jula 1995. godine nije bio obilježen kao dan žalosti na nivou Bosne i Hercegovine jer niko u starom sazivu Vijeća ministara BiH nije iznio takav prijedlog na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred 11. juli.

[quote_box_right]Za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici 1995. godine u Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Den Haagu i pred Sudom BiH dosad je osuđeno 37 osoba na oko 630 godina zatvora. U Haškom tribunalu je pravosnažno osuđeno 14 osoba. Tri osobe su osuđene na doživotne kazne zatvora – bivši pripadnici Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji oficir za bezbjednost Drinskog korpusa Vujadin Popović. Ostali osuđenici dobili su ukupno 189 godina zatvora, podaci su BIRN-a.[/quote_box_right]

Dvadeseta godišnjica genocida u Srebrenici je dočekana u uzburkanoj atmosferi zbog glasanja o rezolucija o osudi genocida u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija i Evropskom parlamentu. Odlukom Rusije da uloži veto, rezolucija nije usvojena, što je izazvalo osude zvaničnika zapadnih sila, među kojima je prednjačila ambasadorica SAD-a u UN-u Samantha Power.

Za razliku od Vijeća sigurnosti UN-a, evropski parlamentarci su usvojili treću Rezoluciju o obilježavanju sjećanja na Srebrenicu.

Rezolucijom se “snažno osuđuje genocid u Srebrenici, odlučno izjavljuje da se takvi strašni zločini ne smiju više nikada ponoviti i navodi da će učiniti sve u svojoj moći da spriječi ponovno počinjenje takvih djela, odbacuju svi oblici negiranja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja tog genocida”.

Sličnu rezoluciju usvojio je i Kongres SAD-a u kojoj se potvrđuje da je politika agresije i etničkog čišćenja, koju su provodile srpske snage u Srebrenici, genocid te se osuđuju sve izjave koje negiraju genocid.

Presuda Međunarodnog suda pravde potvrdila genocid

Presudom Međunarodnog suda pravde po tužbi Bosne i Hercegovine protiv tadašnje SR Jugoslavije, čiji je sukcesor Srbija, iz 2007. godine, utvrđeno je da je na teritoriji Srebrenice 1995. godine počinjen zločin genocida.

Bosna i Hercegovina je ovu tužbu podnijela u jeku agresije, 1993. godine, tražeći uz ostalo da se donese presuda kojom bi se tadašnja SR Jugoslavija proglasila krivom za genocide na cijelom teritoriju BiH. Međutim, presudom Međunarodnog suda pravde utvrđeno je da je tadašnja Vojska Republike Srpske počinila genocid nad Bošnjacima Srebrenice. Sud je prvi put u svojoj historiji odlučivao u sporu na osnovu odredaba Međunarodne konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida (iz 1948.) u sporu između dvije države.

Naime, početkom agresije i rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, jedinice tadašnje JNA zajedno sa vojnim jedinicama iz tadašnje Jugoslavije, uz pomoć domaćih prosrpskih jedinica koje su činile pristaše tadašnje Srpske demokratske stranke, zauzele su Srebrenicu.

U to vrijeme iz grada je protjerano oko 20 hiljada stanovnika – muslimana. Nedugo zatim, probosanske snage koje su se u međuvremenu organizirale u pokret otpora, oslobodile su grad. Tokom naredne 1993. godine veći broj stanovništva protjeranog sa šireg područja Zvornika i Srebrenice našao je utočište u Srebrenici. No, sve vrijeme bili su izloženi ubijanju iz svih raspoloživih naoružanja i izgladnjivanju. Tako je bilo do juna 1995. kad su počeli napadi na ovu od Ujedinjenih naroda “zaštićenu zonu”. To je bio uvod u masovna ubistva i genocid nad bošnjačkim stanovništvom koji će uslijediti tokom jula te godine.

Suđenja i presude

Za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici 1995. godine u Međunarodnom sudu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Den Haagu i pred Sudom BiH dosad je osuđeno 37 osoba na oko 630 godina zatvora. U Haškom tribunalu je pravosnažno osuđeno 14 osoba. Tri osobe su osuđene na doživotne kazne zatvora – bivši pripadnici Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) Zdravko Tolimir i Ljubiša Beara, kao i nekadašnji oficir za bezbjednost Drinskog korpusa Vujadin Popović. Ostali osuđenici dobili su ukupno 189 godina zatvora, podaci su BIRN-a.

Nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu, većina muškaraca koji su izdvojeni u Potočarima i uhvaćeni dok su pokušavali preći na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH (ABiH), držana je u Bratuncu jedan do tri dana prije nego što su odvedeni na druga mjesta zatočenja i pogubljenja.

Poslije višegodišnjeg skrivanja, za genocid se sudi i bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću i vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću, piše Anadolu Agency.