Duraković: Budućnost će biti lakša ako se složimo da je u Srebrenici bio genocid

Ne želimo da neko ponovo bude napadnut ili izviždan ili da na bilo koji način doživi neku neugodnost, pa smo donijeli odluku da ove godine 11. jula ne dolaze oni koji zvanično i javno negiraju genocid u Srebrenici, jer je upravo to razlog zašto se tu okupljamo, kazao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) načelnik opštine Srebrenica i predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici Ćamil Duraković.

Pripreme za obilježavanje 21. godišnjice genocida u Srebrenici, koja će biti održana 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, prema Durakovićevim riječima, teku uobičajnim tokom, a dolazak su najavili predstavnici ambasada u Bosni i Hercegovini, kao i visoke delegacije iz Turske i svijeta.

Ove godine Organizacioni odbor komemoracije i kolektivne dženaze žrtava genocida u Srebrenici odlučio je da ne šalje pozivnice za ovaj događaj. U razgovoru za AA, Dureković je podsjetio na nemile događaje prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja 20. godišnjice genocida, kada je u Potočarima napadnut premijer Srbije Aleksandar Vučić, i na odluke koje je ove godine donio Organizacioni odbor kako bi takvi događaji bili izbjegnuti.

“Uglavnom je sve uobičajeno, osim što smo ove godine promijenili neke stvari, a to je da nismo upućivali pozivnice nego smo poslali obavijest da svi oni koji najave dolazak na dženazu i komemoraciju žrtvama genocida, mi ćemo postupiti kao Organizacijski odbor, da ih prihvatimo ovdje i da taj dan budu adekvatno primljeni. Ne želimo da iko ima neugodnosti na taj, nama sveti dan, kada ljudi dolaze tu da ukopaju svoje najmilije i da se, na neki način, sjete svih onih koji su ubijeni u genocidu 1995. godine. Ne želimo da neko ponovo bude napadnut ili izviždan ili da na bilo koji način doživi neku neugodnost, pa smo donijeli odluku da ove godine 11. jula ne dolaze oni koji zvanično i javno negiraju genocid u Srebrenici, jer je upravo to razlog zašto se tu okupljamo”, naglasio je Duraković.

Ova odluka Organizacionog odbora je naišla na različite reakcije, posebno u Srbiji, ali Duraković je dodao kako je to stav i odluka većine članova Organizacionog odbora.

“Mi to poštujemo i tako ćemo se ponašati. Kada je u pitanju Marš mira, koji je vrlo važna aktivnost u ukupnoj organizaciji, on kreće 8. jula. Tu smo imali problema sa miniranim područjima, odnosno na Crnom vrhu, koji je na trasi puta Marša mira, i to smo sanirali na način da smo obezbijedili tu lokaciju, da smo je obilježili i da će naši redari i policijski službenici obezbijediti taj prostor kako niko od učesnika ne bi stradao ili bio povrijeđen”, pojasnio je Duraković.

Na ovogodišnjem Maršu mira očekuje se između 5.000 i 7.000 učesnika, a uz to, biće organizovani brojni memorijalni maratoni, biciklističke, moto trke, ljudi će trčati od Vukovara i Goražda ka Potočarima.

“Sve je to na neki način sada zaokruženo i mi ne očekujemo nikakve prepreke niti probleme. Mislim da ćemo spremno provesti 21. godišnjicu”, poručio je Duraković.

Podsjetio je da je od zvaničnika iz svijeta dolazak do sada potvrdio predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron, kao i neke sudije iz Haga. Također, za sada, dolaske su najavili ambasadori u BiH, a doći će i viša delagacija iz Turske, parlamentarci Evropskog parlamenta…

“U preostalih 15 dana ćemo znati ukoliko bude još zvaničnika iz svijeta, i u skladu sa tim ćemo se i prilagođavati. Sigurno znamo da će neko od visokih zvanica iz Vlade Turske doći, ali ko je u pitanju, sada ne znamo. Bit će to godišnjica koja će služiti svrsi, a to je da učinimo ono što nam je obaveza. Na nama kao organizacionom odboru je da dočekamo one koji će doći, a ako i ne dođu, mi ćemo obaviti ono zašto smo tu”, pojasnio je Duraković.

Načelnik Srebrenice se osvrnuo na život u tom gradu mimo mjeseca jula, u kojem se obilježava godišnjica genocida počinjenog 1995. godine i organizuju komemoracije i kolektivne dženaze srebreničkim žrtvama.

“Nažalost, javnost neobjektivno percipira Srebrenicu. Kada kažem javnost, tu uključujem i medije, politike i sve u društvenom životu kako BiH tako i svih drugih koji su tu prisutni 11. jula. Nakon toga je očito da je manje interesovanje i medija i političara koji ovdje ne žive. Nama ostaje život i nakon 11. jula”, pojasnio je Duraković.

Podsjetio je na Investiciono-razvojnu konferenciju iz oktobra prošle godine uz pomoć koje su to pokušali promijeniti, jer su imali veliki događaj sa mnogo pažnje, a nije bio u pitanju 11. juli.

“Mislim da je više na nama koliko ćemo činiti stvari koje se tiču života nakon 11. jula. Mi, kad god krenemo da pošaljemo poruku da se ovdje odvija život, kad napravimo koncert, nas optuže, kad se smijemo, nas optuže. Kad želimo da radimo nešto što je za normalne ljude, nas optuže da mi likujemo na tragediji. Vrlo je teško. Mi ovdje živimo svaki dan”, istakao je Duraković.

Prema njegovim rječima, teško se boriti sa tom konstantnom pažnjom javnosti.

“Život u Srebrenici je otpilike kao život u kući velikog brata. Svaki pokret svake porodice, pojedinca koji ovdje živi, se na neki način prati. To nam otežava stvari. Mi bismo da nam i drugi pomognu da na neki način percipiramo drugačiju budućnost i život nego što je to bila prošlost. To jeste teško, ali nismo samo mi krivi za to nego i svi oni koji mogu da to promijene, a ne žele, jer je očito vrlo atraktivno govoriti o Srebrenici u julu”, naglasio je Duraković.

Pozvao je sve da na neki način “izduvaju te političke tenzije i da se prizemlje”.

“Ono oko čega ne možemo praviti kompromise je istina bazirana na činjenicama, i to je možda i problem Srebrenice što još uvijek nemamo zajedničkog stava o jedinstvenoj istini, a to je da je u ovom gradu počinjen genocid dokazan sudskim putem, a ne zato što Bošnjaci tako misle. Ako se složimo oko toga, mislim da će i budućnost biti mnogo lakša i prosperitetnija za sve nas. Nažalost, to sada nije slučaj i ušli smo u neke navijačke skupine – za i protiv, i to traje i trajat će još dugo dok ne dođe do istinske katarze u koju ja još uvijek, na ovaj način, ne vjerujem”, dodao je Duraković.

Govorio je i o presudama koje su izrečene posljednjih mjeseci u Haškom tribunalu. Kako je kazao, na sve presude oni u Srebrenici prvo reaguju emotivno, nakon toga sagledaju činjenice, pa imaju neki svoj stav.