Dunović za Fokus.ba: HDZ želi kreirati rezultate izbora i prije nego budu održani

Potpredsjednik FederacIje BIH Milan Dunović, komentarišući u intervjuu za Fokus.ba različite pristupe izbornom procesu i izmjenama Izbornog zakona BiH, izjavio je da HDZ BiH želi kreirati rezultate izbora i prije nego izbori budu održani u oktobru ove godine.

“HDZ pokušava ‘ozakoniti’ ratne ciljeve i politike i državu nacionalno podijeliti, definisati ko smije glasati za koga. Ako to ne uspiju, prijete drugim i trećim scenarijima”, naveo je Dunović.

U razgovoru za naš portal Dunović je govorio i o apelacijama koje je podnio u svrhu zaštite prava radnika i građana, zatim o mogućnostima raspuštanja Parlamenta FBiH, zloupotrebama naknada od strane pojedinih zastupnika, te planovima i očekivanjima opozicije u narednom periodu.

U proteklim danima spekulisalo se o raspuštanju Parlamenta FBIH. Da li će do toga doći i kakve bi to posljedice ostavilo na FBiH i građane?

Priča o raspuštanju Parlamenta Federacije BiH ide u dva smjera. Jedan je taj koji pokazuje nemoć tzv. parlamentarne većine da uradi bilo šta, pa čak i da usvoji budžet koji su sami oni napravili. Sve amandmane su odbili, a ipak je trebalo dosta vremena i ucjenjivanja između koalicionih partnera da dođe do usvajanja. Ustav FBiH je jasan, predsjednik Federacije je čak imao obavezu da raspusti Parlament.

Drugi smjer priče o raspuštanju Parlamenta ide u smjeru strategije HDZ-a. Naime, neusvajanje budžeta je instrumentalizirano od strane HDZ-a na način da se predsjedniku FBiH Marinku Čavari dalo vrlo moćno oružje u ruke.

Smatram da je prijetnja raspuštanjem Parlamenta i došla kao određeni vid ucjene kojim se pokušava dirigovati izborni proces. HDZ jednostavno smatra da jedini ispravan pristup izbornom procesu može biti taj u kojem je HDZ neko ko kreira rezultate izbora i prije nego izbori budu održani. Konkretno, smeta im Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije BiH, koji su sačinili DF i SDP. Spremni su, ukoliko se ovaj Zakon usvoji, prijetiti, a možda i raspustiti Parlament Federacije BiH.

Kako općenito gledate na rad Parlamenta FBiH koji samo povremeno zasjeda, a nedavno su objelodanjene i informacije kako su pojedini zastupnici i delegati zloupotrebljavali naknade, odnosno uzimali novac koji ih uopšte nije ni sledovao?

Zloupotrebe naknada nisu nikakva novost i smatram da su to stvari koje se mogu spriječiti određenim kontroloma i sankcionisanjem na svim nivoima vlasti, kada već postoji nedostatak morala i savjesti. Ono što je puno teže iskontrolisati jeste želja za destrukcijom, koja se najčešće očituje u ulaganju nevjerovatne količine energije da se ne radi svoj posao.

Parlament Federacije je u toku 2017. godine imao najveći period nesazivanja sjednica u svojoj istoriji. Gotovo pet mjeseci se nije ništa uradilo. Jednostavno, ovakva parlamentarna većina ne može funkcionisati. Svaka koalicija treba u fokusu imati državotvornost i interes građana, ali nažalost ne postoje takve principijelne koalicije na političkoj sceni u BiH. Jedino dosljedno partnerstvo je između HDZ-a i SNSD-a, jer imaju u fokusu isti cilj, a to je vođenje stranke kao nekog kartela, sa jasnom hijerarhijom, bez prava na mišljenje, a imperativni cilj im je slabljenje svih demokratskih vrijednosti jednog društva. To za posljedicu ima urušavanje državotvornosti Bosne i Hercegovine i paralelno sa tim i osiromašenje svih građana BiH. U svjetlu toga se moraju posmatrati i odnosi unutar Parlamenta Federacije. Ne želim, kada govorimo o federalnom nivou, amnestirati ni SDA koja balansira, ali nevješto, između nacionalne politike u kojoj nisu svi građani jednaki i emocija glasača.

Bitna je razlika između nacionalne politike SDA i većine glasača SDA, koji ipak, žele jedinstvenu državu u kojoj se poštuje ravnospravnost građana. SDA se poigrava sa emocijama ljudi i često se u medijskim istupima rukovodećih ljudi SDA vidi da taj disbalans postoji, a rezultat je, na nivou rada Parlamenta FBIH, poražavajući za sve nas, jer se često popušta željama HDZ-a.

U aktuelnom odnosu vladajućih političkih snaga u FBiH šta do izbora mogu očekivati građani, a šta nakon izbora?

Biću brutalno iskren, a možda to u politici i nije uvijek najpametnije. Građani mogu očekivati upravo ono što i žele za sebe i svoju djecu. Često se govori o političkoj odgovornosti, ali rijetko o građanskoj. Pitanje koje želim postaviti svim građanima u BiH je: “Da li ste zadovoljni postojećim stanjem u državi i želite li to promijeniti?“

Koliko god razloga postojalo koje ljudi navode u želji da opravdaju neizlazak na izbore i koliko god često slušali da su svi političari isti i da se nema za koga glasati, moramo se svi pogledati u ogledalo i priznati sebi da tako produžavamo sebi i svojoj djeci ovo stanje, za koje većina smatra da je katastrofalno. Nismo svi u politici isti i to se dokazuje djelima i predanim radom, a ne ispraznim obećanjima. Građani treba da taj rad vrednuju na izborima, te da ne posmatraju i ocjenjuju političare samo u predizbornim kampanjama.

U proteklim ste godinama podnijeli brojne apelacije i isticali ste da želite zaštititi prava građana i radnika? Šta je ono što biste posebno istakli kao uspjeh u takvom djelovanju i šta očekujete u narednom periodu?

Kao što rekoh, nisu svi političari isti. Neki obećaju nešto što nikada ne realizuju, dok drugi rade. U današnje vrijeme medijske ekspanzije moguće je svaki potez političara pratiti. Ja sada neću ništa obećavati, već ću reći nešto o dijelu nečega što sam već uradio, puno prije predizbornih skupova, kampanja i nešto što je u interesu svih građana. Pokrenuo sam do sada 15 zahtjeva za ocjenu ustavnosti različitih zakona i uredbi na nivou Federacije. Ima tu zakona koji su stari po 11 godina, a ima ih i jako puno koji su doneseni u sadašnjem sazivu vlasti od 2014. godine, a neki su tek u pripremi. Zajedničko za sve ovakve zakone, a govorit ću samo o onima koji su do sada ocjenjeni na Ustavnom sudu FBiH, jeste to da su se brutalno kršila građanska prava, a najčešće prava radnika.

Najfrapantniji primjeri kršenja radničkih prava su Zakon o stečaju i Zakon o zateznoj kamati. Zakonom o stečaju koji se primjenjivao punih 11 godina, a niko prije mene nije pokušao postali zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona, radnicima se nisu oduzimale samo plate. Oduzimao im se i topli obrok, jer u robovlasničkom sistemu radnik-rob je imao pravo da jede, ali naša vlast neda ni to, nisu imali ni pravo na liječenje jer im se nije uplaćivalo zdravstveno osiguranje. Zapravo radnici su samo trebali da rade i da traže – ništa. Kada se presudom Ustavnog suda tome stalo u kraj, Vlada FBiH je uputila u parlamentarnu proceduru novi zakon, u kojem su prepisali članove starog zakona za koje je Ustavni sud rekao da su neustavni. Pravna bitka još uvijek traje i već sam javno rekao da ukoliko se novi Zakon o stečaju usvoji u ovoj formi, moraćemo se ponovo vidjeti na Ustavnom sudu. Radnici će svoja prava dobiti, bez obzira na pokušaje kvazielite da im oduzmu dostojanstvo.

Kada sam pomislio da ne mogu pasti niže, sadažnja Vlada FBiH je uputila, a zastupnici i delegati parlamentarne većine su spremno digli ruke za Zakon o zateznoj kamati. Predvidjeli su da zatezna kamata za radnička potraživanja bude 0,2% na godišnjem nivou, a za sve ostalo 12%. To znači da radnik vrijedi 60 puta manje od svih ostalih. Ustavni sud je na osnovu mog zahtjeva donio privremenu mjeru kojom je stopirao primjenu Zakona do konačne presude. Dok god se bavim politikom neću pristati na ovakve diskriminacije. Neću odustati od zaštite svih građana kada im vlast pokuša oduzeti prava i kada im pokušaju zavući ruku u džep. Smisao politike i jeste zaštita građana, a ne njihovo osiromašenje. Kao što rekoh, nismo svi isti.

Mnogo se govori o potrebama izmjene Izbornog zakona BiH. Kako gledate na prijedloge SDA i HDZ-a, kao i protivljenje čelnika HDZ-a kandidaturi gospodina Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda?

Izmjene izbornog zakona su stalna tema u posljednjih godinu dana. Tu je sve jasno, HDZ pokušava “ozakoniti“ ratne ciljeve i politike i državu nacionalno podijeliti, definisati ko smije glasati za koga. Ako to ne uspiju, prijete drugim i trećim scenarijima, kako to kaže Dragan Čović, prijete raspuštanjem parlamenta, kako kaže Marinko Čavara, a zapravo, sada svjesni da im zakon neće proći, koriste strah da konsoliduju birače. Naime, ne pričaju o stvarnim problemima u državi, ne brine ih što sve više građana, uključujući i Hrvate iseljava iz BiH, što ljudi gube nadu da može biti bolje.

Ni SDA-ov Zakon se najvjerovatnije neće usvojiti, već je nastao kao protuteža HDZ-ovom u cilju predizborne kampanje. Istina, u dijelu koji se odnosi na izbor delegata u Federalni Dom naroda naslanja se na Ustav FBiH. Jedino realno rješenje za uređenje izbornog procesa, koji je sada nedefinisan samo za Federalni nivo, je zapravo Prijedlog zakona o izbornim jedinicama i broju mandata, koji je u parlamentarnu proceduru upućen kao zajednički projekat DF-a i SDP-a. Zakon se odnosi samo na Federaciju BiH i potpuno poštuje odredbe Federalnog Ustava, omogućava se i aktivno i pasivno pravo građanima, da biraju u budu birani, a poštuje se i nacionalna raznolikost koja se HDZ-ovim Prijedlogom zakona pokušava uništiti do kraja. Sjednica je zakazana, vidjećemo šta druge političke opcije imaju reći o tom Zakonu. Pitanje usvajanja je vrlo jednostavno i ono postavlja pred zastupnike dilemu u kojoj trebaju odgovoriti da li su za multietničnost Bosne i Hercegovine kroz izbor delegata u Federalnom Domu naroda ili su za nacionalne podjele.

U tom svjetlu gledam i na kandidaturu predsjednika DF-a gospodina Komšića za člana predsjedništva BiH. Dva suprotstavljena koncepta, kada govorimo o članu predsjedništva iz reda hrvatskog naroda su koncepti u kojima se očituju moralne, karakterne i političke osobine dvojice političara: Željka Komšića i Dragana Čovića. Smatram da građani nemaju dileme ko od njih dvojice ima kakve osobine.

Je li opozicija (odnosno stranke ljevice) u FBiH još uvijek isuviše razjedinjena i može li se očekivati neko okrupnjivanje prije ili nakon izbora?

Stranke ljevice, bez obzira na sve nesuglasice koje su normalna pojava prilikom zajedničkog djelovanja, ipak mogu i rade skupa. Kao što rekoh, jedan od najbitnijih zakona kojima se može odrediti budućnost naše države, gore pomenuti Zakon o izbornim jedinicama, su plod zajedničkog rada SDP-a i DF-a. Mislim da su takvi projekti pokazatelj da se može skupa raditi na bitnim temama za građane. Iz toga je vidljivo da zajedničko djelovanje već postoji, a do izbora ima još dosta vremena. Siguran sam da će se tako nastaviti i nakon izbora.