Dunja Mijatović: LGBTI pokret u BiH napravio je ogroman napredak

Dunja Mijatović je novoimenovana komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, koja je ovu funkciju preuzela 1. aprila 2018. godine, a obnašat će je narednih šest godina. Dunja Mijatović je ekspertica za ljudska prava i medijske politike, te jedna od osnivačica Regulatorne agencije za komunikacije BiH. Od 2010. do 2016. je obavljala i dužnost OSCE-ove predstavnice za slobodu medija.

U intervjuu za LGBTI.ba Dunja govori o LGBTI pokretu u BiH, njegovom razvoju, podršci paradi ponosa, obavezama vlasti da ispune međunarodno preuzete obaveze iz oblasti zaštite ljudskih prava i rodnoj reprezentaciji.

Svi/e smo uzbuđeni/e zbog Vašeg imenovanja, između ostalog, zbog rodne reprezentacije. Koliko je Bosna i Hercegovina odmakla upravo na polju rodne ravnopravnosti na ključnim mjestima odlučivanja?

Bosna i Hercegovina ima još puno posla kada je u pitanju postizanje pune ravnopravnosti spolova, kako u politici, tako i u društvu općenito. Ne primjenjuju se efikasno zakoni koji se odnose na sprečavanje i zaštitu od rodno zasnovanog nasilja, posebno nasilja u porodici. Unapređivanje položaja žene u društvu treba biti jedan od prioriteta vlasti Bosne i Hercegovine.

Kako objašnjavate zašto su bitne kvote u politici, policiji, vojsci?

Zamislite tim od deset igrača, ali samo dva igrača igraju. Da li je ovo pravedno? Da li ovo povećava šanse tima da pobijedi?

Uzmimo za primjer žene. One čine polovinu evropske populacije, a u mnogim zemljama, tek mali dio žena učestvuje u donošenju političkih i drugih društveno važnih odluka. Kao rezultat imamo nejednaka, patrijarhalna društva gdje se žena svodi na njenu tradicionalnu ulogu u društvu, a društvo gubi time što jedan veći dio populacije ne učestvuje aktivno u procesima važnim za društvo kao cjelinu. Međutim, ima pozitivnih primjera učešća žena u politici, u Evropi i u regiji, na koje se Bosna i Hercegovina može ugledati, kao što je Albanija koju sam nedavno posjetila. Vladu Albanije čini 46% žena, a gotovo 30% je žena parlamentarki.

Uvijek ste otvoreno bili borkinja za prava LGBTI osoba. Da li LGBTI osobe u BiH mogu očekivati pomake tokom Vašeg mandata?

Promocija i zaštita ljudskih prava LGBTI osoba u Evropi je jedan od mojih prioriteta. Imam namjeru nastaviti štititi i promovirati ravnopravnost LGBTI osoba i pomoći zemljama članicama Vijeća Evrope da razvijaju i podržavaju otvorena i inkluzivna društva.

Šta je, po Vašem mišljenju, glavna prepreka ka ostvarivanju LGBTI emancipacije u Bosni i Hercegovini, gdje prije svega mislimo na temeljna ljudska prava i slobode?

Ključno je da državne vlasti ozbiljnije pristupe ispunjavanju svojih međunarodno preuzetih obaveza u oblasti ljudskih prava, kako bi obezbijedili da LGBTI osobe uživaju sva prava na ravnopravnoj osnovi sa drugima. Iako zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sadrži garancije ravnopravnosti i zabrane diskriminacije, situacija u praksi je nešto drugačija. Predstavnici/e vlasti moraju snažnije podržavati promociju prava LGBTI osoba i djelovati efikasnije protiv homofobije i transfobije. Slučajevi govora mržnje ili nasilja usmjerenog prema LGBTI osobama moraju biti efikasno istraženi i procesuirani. Ovakav pristup vlasti bi poslao jasnu poruku da se napadi na LGBTI osobe neće tolerisati.

LGBTI pokret u BiH ima svoju povijest. Da li biste izdvojili neki afirmativan događaj koji Vam je ostao upečatljiv?

Ne bih izdvojila nijedan poseban događaj, ali želim istaći da je LGBTI pokret u Bosni i Hercegovini u posljednjih nekoliko godina napravio ogroman napredak u oblasti podizanja svijesti o važnosti zaštite ljudskih prava, uključujući i prava LGBTI osoba, i u promociji ravnopravnosti, što zaslužuje svaku pohvalu.

Da li je vrijeme za bh. povorku ponosa? Biste li podržali LGBTi sugrađane/ke svojim dolaskom?

Ja sam komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava svih građana/ki Evrope i jasno je da sve LGBTI osobe, iz Bosne i Hercegovine ili drugdje, mogu računati na mene u cilju promocije i zaštite njihovih ljudskih prava.

Kao neko ko je proveo godine štiteći prava novinara/ki i sloboda građana/ki, kako komentarišete trenutno neregulirano sivo područje online medija gdje konvencije prestaju, a govor mržnje pobjeđuje?

Govor mržnje na internetu je opasnost za demokratiju. Vlasti, ali i biznis sektor moraju poduzeti odlučne akcije protiv ove pojave. Međutim, u kreiranju zakonodavstva u ovoj oblasti vlasti moraju voditi računa da ne otvore put za cenzuru. Također je potrebno i podizanje svjesti i medijske pismenosti među pripadnicima/cama mlađih generacija kako bi se spriječilo širenje mržnje.

Trenutno su brojna trenja, kako na domaćem terenu, tako i na međunarodnom. Kako se oduprijeti probuđenom valu nekrofilskog neofašizma?

U nekoliko evropskih država postoji široko rašireno nezadovoljstvo etabliranim političkim pokretima i načinom na koji su oni vladali, kao i samom idejom multilateralizma. Veliki broj ljudi podliježe narativu populizma i antievropskih pokreta. Ovo je dovelo do ozbiljnih kršenja ljudskih prava u nekim državama i do porasta nacionalizma i populizma koji ugrožavaju mnoga prava i slobode koje su naše generacije uživale.

Vrijeme je da se ponovo posvetimo vrijednostima i principima ljudskog dostojanstva i zaštite ljudskih prava. Državne institucije, međunarodne organizacije, akademske zajednice i mediji moraju učiniti vise napora da pokažu da ljudska prava pripadaju svima. Organizacije za zaštitu ljudskih prava i borci za ljudska prava moraju unaprijediti način na koji se angažuju sa onima koji se osjećaju napušteno, moraju ih ponovo pridobiti. Ovo je ključno kako bi demagozi izgubili izvor iz kojeg crpe svoju popularnost.