Dumbović za Fokus.ba: Nećemo dozvoliti odlaganje nuklearnog otpada u dvorištu

Gradonačelnik Petrinja u Hrvatskoj Darinko Dumbović izjavio je u intervjuu za Fokus.ba da bi odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori negativno utjecalo na zdravlje i život stanovnika, zrak, tlo, vode i cjelokupni biljni i životinjski svijet.

“Nećemo dozvoliti odlaganje nuklearnog otpada u svom dvorištu”, rekao je Dumbović za Fokus.ba.

Inicijativu su podržala i brojna ekološka udruženja iz BiH, kao i pojedini zvaničnici budući da bi se odlaganje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori moglo negativno odraziti i na pojedina područja BiH.

“Svi se bore da svoje krajeve proglase nacionalnim parkovima,a Sisačko-moslavačka županija bi trebala biti nacionalno smeće nuklearnog otpada i da sve ono što naši vrijedni ljudi proizvedu stavimo markicu nuklearnog otpada”, kazao je Dumbović.

Cjelokupni intervju sa gradonačelnikom Dumbovićem možete pročitati u nastavku.

U kojoj su fazi aktivnosti na odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori?

Nezapaženo je od javnosti i medija kako su na stranicama Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost objavljeni rezultati Javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš i nacrtu prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Najveći dio primjedbi ili prijedloga je odbijen, tj. nije prihvaćan. Gospodin Saša Medaković, direktor Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Hrvatske, već je rekao kako je nacionalni program već završen, u Vladinoj je proceduri i očekuje se da će biti usvojen relativno brzo.

Lokacija Trgovska gora, Općina Dvor jedina je ostala kao potencijalna lokacija za odlaganje nuklearnog otpada nakon što je Agencija za posebni otpad od Vlade dobila mandat da utvrdi potencijalne lokalitete. Hrvatska je 1998. godine imala 34 takva lokaliteta, a s vremenom su ostala 4 – Papuk, Psunj, te Moslavačka i Trgovska gora. Papuk i Psunj su političkim lobiranjem otpali, a kasnije i Moslavačka gora. Lokacija Trgovska gora nije imala moćne političke zaštitnike i ostala je kao jedina mogućnost.

Bivši premijer Ivo Sanader obećao je još u aprilu 2007. da Trgovska gora neće biti odlagalište nuklearnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško te da će se kao potencijalna lokacija brisati iz svih državnih dokumenata i prostornih planova, ali to nije učinjeno. Općina Dvor je 30. marta 2014. od Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost dobila dopis da sudjeluje u procesu izbora lokacije za Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Hrvatski Sabor je na sjednici 17. oktobra 2014. donio strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i iskorištenog nuklearnog goriva.

Takve odluke izazvale su veliku zabrinutost kod građana, udruga, lokalnih zajednica i različitih institucija s područja Županije.

Javna rasprava trajala je od 17. februara 2016., a završena je 6. maja 2016. godine. Sve primjedbe i odgovori, Strateška studija i revidirani Nacionalni program dostavljeni su nadležnom tijelu, odnosno Ministarstvu zaštite okoliša i prirod Hrvatskee. Nakon toga završava postupak strateške procjene, a Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada se dostavlja Vladi Hrvatske na usvajanje.

Da li je moguće zaustaviti odlaganje otpada i kako?

Ne želimo živjeti u županiji koja ima markicu nuklearnog otpada i ne želimo da markica bude na svim onim proizvodima koje kroz OPG-ove sufinanciramo sa 1.200 kuna mjesečno, ali želimo zaštiti rijeku Unu, Petrinjčicu, Utinu, kao i bogatstvo Trgovske gore, Hrastovačke gore i na kraju Zrinske gore jer su to naše prednosti.

Kao jedno vodoopskrbno područje želimo zaštiti ovaj kraj i dati prednost upravo izvorima pritke vode. Naša budućnost se oslanja na prirodu te ne prihvaćamo nuklearni otpad koji bi trajno zagadio budućnost za sve generacije koje dolaze. Taj zakon neću podržati jer smatram da je nepravedan, nekorektan i ne može biti budućnost za našu djecu i Sisačko -moslavačku županiju jer kao što se Dalmatinci u svom kraju bore za maslinu tako i mi želimo imati kesten.

Održani su i mirni protesti svih zainteresiranih građana 23. februara 2016. godine ispred Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, održalo se i izlaganje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i iskorištenog nuklearnog goriva i Nacrtu prijedloga programa provedbe navedene Strategije. Cilj protesta bio je iznošenje jasnog stava da ne želimo i nećemo dozvoliti odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori. Nećemo dozvoliti odlaganje nuklearnog otpada u svom dvorištu!

Imamo povelju koja je potpisana od strane gradova cijele regije i imamo podatak koji pokazuje šta su važni prirodni resursi i bogatstvo ovog područja, a to su izvori vode i želimo biti jedno vodoopskrbno područje koje će u Evropskoj uniji s kapacitetom biti lider.

Ovdje žive ljudi koji razvijaju budućnost na ekološkoj hrani, ekološkoj proizvodnji i na tome smo već povukli mnoga sredstva iz EU fondova.

Protesti su održani i u središtu Dvora za zaštitu od nuklearnog otpada kao i konferencija za novinare, na Gradskoj tržnici u Petrinji potpisivana je peticija protiv odlagališta, na koju se odazvao velik broj ljudi, a od svih načelnika i gradonačelnika mjesta ugroženog područja, meni se pridružio samo načelnik Općine Lekenik Ivica Perović koji je tada rekao kako vjeruje da će se to smeće deponirati na nekoj drugoj lokaciji, pa i po cijenu toga da se možda to deponiranje plati od strane Republike Hrvatske nekome drugom, pa bila to Slovenija ili neka druga država.

Koji su to negativni efekti po stanovništvo i okolinu koji se mogu pojaviti u budućnosti ukoliko dođe do odlaganja ovog otpada?

Upravo zbog bojazni da će aktivnosti u vezi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenog nuklearnog goriva te izgradnje objekata za skladištenje i odlaganje značajno utjecati na zdravlje i život stanovnika, zrak, tlo, vode i cjelokupni biljni i životinjski svijet pokrenut je čitav niz aktivnosti, od aktivnog sudjelovanja u javnoj raspravi, u Zagrebu i Dvoru, protesta i drugih aktivnosti.

To je područje gdje imamo najviše pitomog kestena u jednom komadu u EU. Pitomi kesten je kao što je Dalmatincima maslina. Svi se bore da svoje krajeve proglase nacionalnim parkovima,a Sisačko-moslavačka županija bi trebala biti nacionalno smeće nuklearnog otpada i da sve ono što naši vrijedni ljudi proizvedu stavimo markicu nuklearnog otpada.

To područje je bogato šumom i vodom. Sve će to biti uništeno ukoliko nuklearni otpad stigne na Trgovsku goru. Županija ima potencijale poput Lječilišta Topusko, prehrambenu kompaniju u Glini i slično.

Jeste li vodili razgovore sa načelnicima i gradonačelnicima drugih općina i gradova u Hrvatskoj i BiH na ovu temu? Kakva su njihova stajališta?

Održan je sastanak saborskih zastupnika sa gradonačelnicima i načelnicima Sisačko-moslavačke županije na kojem je sudjelovalo 12 predstavnika jedinica lokalne samouprave.

Trgovska gora je neprihvatljiva lokacija za odlagalište nuklearnog otpada jer se područje Sisačko-moslavačke županije i područje Banovine mora razviti u smjeru ekološke proizvodnje i uzgoja domaćih proizvoda.

Predstavnici gradova Novi Grad i Petrinja, izaslanik Parlamentarne skupštine BiH, ekoaktivisti, udružili su snage u borbi protiv odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskog gori.

Tom skupu prisustvovali su i svoje stavove i stručna mišljenja iznijeli: Zoran Starčević, zamjenik načelnice općine Novi Grad; Jasmin Emrić, poslanik Parlamentarne skupštine BiH; Dijana Savić, ekoaktivistica iz Dvora; Daniel Pavlić, predsjednik Udruge EKS – Ekološko kulturna scena Hrvatska Kostajnica; Jelena Dalmacija, predsjednica Udruženja za ekologiju Novog Grada; Ivana Radenić, službenica za odnose s javnošću Novog Grada; prim.dr. Marina Kovač, koordinatorica za zdravstvene projekte Grada Petrinje; Matija Bučar, biolog i predstavnik Udruge Zrinska gora; Vladimir Demetrović, savjetnik za urbanu sigurnost i kulturnu baštinu Grada Petrinje i Ante Marić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i komunalne djelatnosti Grada Petrinje.

Pročitano je i pismo saborskog zastupnika Bore Grubišića koji je izrazio svoju podršku stanovnicima Dvora, a između ostalog navodi kako smatra potpuno nepromišljenom odluku hrvatske Vlade da skladište nuklearnog otpada smjesti na Čerkezovac.

Svoju podršku u borbi protiv odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori dala je i Udruga hrvatskih tržnica na čelu s predsjednikom Nikom Pervanom.