Dugogodišnjim sistemskim dehumaniziranjem Jevreja počeo je holokaust

m za mrtve, komemorativnom akademijom i podsjećanjem na šest miliona mučki ubijenih Jevreja u Drugom svjetskom ratu danas je u Sarajevu obilježena 78. godišnjica od zatvaranja zloglasnog logora za Jevreje u Auschwitzu i Međunarodni dan sjećanja na holokaust.

Ovaj datum odabran je kao Dan sjećanja jer je tog 27. januara 1945. godine Crvena armija oslobodila koncentracioni logor Auschwitz, u kojem su zatekli 7.000 preživjelih. Bio je to kraj jednog od najgorih zločina genocida u historiji čovječanstva.

Nacisti su izgradili logor Auschwitz u okupiranoj Poljskoj s jasnom namjerom da istrijebe sve Jevreje u Evropi prema ideji nacističkog lidera Adolfa Hitlera. Zatvorenici su dovoženi vozovima u konclogore iz cijele Evrope, potom bi ih stavili su u plinske komore, a njihove leševe bi spaljivali.

Predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci kazao je da to bila najveća tragedija 20. stoljeća koja je okončana oslobađanjem svih logora.

U obraćanju okupljenima na komemorativnoj akademiji podsjetio je na užase kojima su Jevreji bili izloženi, a nakon okončanja tih strahovitih mučenja rečeno je nikada više, ali genocid se ponovo dogodio u Kambodži, Ruandi, Južnom Sudanu, ali i u Bosni i Hercegovini.

Prošlo je gotovo 60. godina od holokausta kada su Ujedinjene nacije jednoglasno 2005. godine donijele odluku o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na holokaust.

Da je podsjećanje na holokaust ne samo važno nego nužno potrebno, smatra hazan sarajevske sinagoge Igor Kožemjakin jer je to jedini način da se spriječe budući zločini jer iz holokausta o kojem se jako malo učilo, nismo ništa naučili. Zato je važno educirati buduće generacije i upozoravati na to da je holokaust imao za cilj da ukloni cijeli jedan narod iz cijele Evrope.

Na komemorativnoj akademiji obratio se i šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler koji je kazao da je holokaust najmračnija tačka u historiji čovječanstva, dodajući da se o tome ne može prestati govoriti posebno ne sada kada se u velikom broju zemalja Evrope svjedoči povećanom antisemitizmu.

– To podsjeća na važnost da održimo budnost i onemogućimo rast antisemitizma te da se suprotstavimo na negiranje genocida bez obzira gdje se on dogodio, a desio se i u BiH. Okretanje glave od tih pojava je opasano – dodao je Sattler.

Predsjednik Jevrejsko kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva ‘La Benevolencija’ Vladimir Andrle, čiji je djed preživio holokaust, također je kazao Feni da je važno podsjećati na zločine kako se ne bi ponovili, a iako se stalno govori da se zlo treba pobijediti, to nije moguće, ali se ono može držati pod kontrolom.

– To je naša zadaća. Da podsjećamo, da pričamo, te govorimo o uzrocima holokausta jer on nije počeo 1942. godine nego mnogo ranije sistemskim dehumaniziranjem Jevreja, uništavanjem njihove tradicije i običaja i stvaranjem atmosfere da su Jevreji neprijatelji određenog društva – dodao je.

Upozorio je i na rastuću pojavu antisemitizma koji postoji 5.000 godina, ali je i kazao da u BiH gotovo da ga nema tih pojava osim pojeidinačnih izdvojenih slučajeva.

Na Međunarodni dan sjećanja na holokaust ukazano je da se jevrejska zajednica u Evropi nikada nije oporavila od tog strašnog zločina.