Dug Republike Srpske preko pet milijardi maraka

Dug Republike Srpske, zaključno sa 2015. godinom iznosi pet milijardi i 277 miliona maraka, što je rekordan iznos. Na spoljni dug odnosi se tri milijarde i 12 miliona maraka, a od toga dug koji se servisira iz budžeta iznosi milijardu i 951 milion. Ovo se navodi u informaciji o dugu RS zaključno sa 31.12. 2015. Godine koji je predstavljen na sjednici Narodne skupštine RS, piše Deutsche Welle.

Matematika

„Na kraju 2015. godine ukupan dug RS koji podliježe zakonskom ograničenju iznosi 58 odsto BDP-a, a javni dug je 47 odsto BDP-a. Podsjećam da RS imam najniži prag ograničenja u odnosu na ostale ekonomije, da se ne može zadužiti iznad 55 odsto BDP-a, dok je kod većine zemalja taj iznos 60 odsto “, kaže resorni ministar Zoran Tegeltija navodećii da se valutna struktura ukupnog duga RS može smatrati veoma povoljnom: „Struktura ukupnog duga sa aspekta promjenjivosti kamatnih stopa može se smatrati povoljnom jer se više od polovine duga otplaćuje po fiksnim kamatnim stopama“.

Gledajući „strukturu“ zaduženosti, koja se navodi u izvještajima resornog ministarstva, može se zaključiti da RS ima još prostora za zaduženja. Tome u prilog idu i zaduženja emisijom trezorskih zapisa na banjalučkoj berzi u više navrata u posljednjih nekoliko mjeseci, bez obzira na povučena sredstva od Međunarodnog monetarnog fonda. Analitičari smatraju da to očigledno nije bilo dovoljno za zatvaranje budžetskih rupa pa se na sve načine pokušavaju premostiti nedostaci.

Idemo prema grčkom scenariju

„Zaduženja rastu i situacija je takva da se moramo zapitati kuda smo krenuli i gdje ćemo stići. Problem je što ta nova zaduženja idu uglavnom u budžetsku potrošnju, a ne za stvaranje nove vrijednosti. Informacija koja se plasira da RS nije zadužena je netačna jer je jasno da je nivo zaduženja iznad normalnog. Svaka dalja zaduživanja dovešće nas do grčkog scenarija“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Koliko je budžet RS u dubiozi pokazuje i podatak da Vlada RS ne može isplatiti prevoz prosvjetnim radnicima kao i ostale naknade (rođenje djeteta, smrt člana porodice…). Sindikat u RS nije do sada preduzmao mjere kada je riječ o borbi za ova prava osim u sporadičniim slučajevima.

„Od 2008. godine imamo obećanja da će koeficijenti prosvjetnih radnika biti izjednačeni sa ostalim budžetskim korisnicima jer oni nisu ni približno isti“, rekao je predsjednik sindikata radnika u prosvjeti Dragan Ignjatić tokom pregovora o kolektivnom ugovoru. Ništa se nije promijenilo do danas osim što radnici negoduju da su im prava koja su imali do sada ukinuta novim Zakonom o radu, na koji su mnogi upozoravali.

Osinje gnijezdo

Na sajtu Vlade RS pojavio se dokument, Strateški plan za smanjenje ukupne potrošnje na plate do 2019. godine u kojem se ne precizira način smanjenja te potrošnje iako su moguća samo dva scenarija. Prvi je otpuštanje radnika, a drugi, izgledniji smanjenje plata. Stručnjaci smatraju da će se vlast odlučiti na kombinaciju ova dva modela s obzirom da generalno postoji višak zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta ali i da će, zbog ušteda, Vlada sigurno posegnuti i za smanjenjem plata.

„Racionalizacija javnog sektora je nešto što je usaglašeno i potpisano, definisano na nivou BiH i to je napisano u Reforskoj agendi te potpisano u pismu namjere sa MMF-om. Kada se postavilo pitanje otpuštanja izašao je dokument Vlade u kojem se navodi da će se smanjiti sva davanja mimo ličnog dohotka. Očigledno je da je toliko umrežen sistem odnosa kada je riječ o zapošljavanju da je to osinje gnijezdo u koje niko ne smije da dira“, kaže Pavlović navodeći da je neophodno uraditi sistematizaciju pod supervizijom stranih eksperata.

(Ne)postoji plan

„Evo ja sada tvrdim da ne postoji nikakav operativni plan i da Vlada nikada nije analizirala ili stavila na papir bilo kakve brojeve koji se odnose ili na smanjenje plata ili na smanjenje broja radnika. Vlada jeste usvojila strateški plan kao strateški okvir za naše ponašanje u skladu sa dogovorom i sa MMF-om i sa Svjetskom bankom. Iz ovog dokumenta će proisteći operativni plan za sprovođenje strategije. Za dva mjeseca će biti dostupne te informacije“.

Jedan od uslova iz pisma namjere sa MMF-om je smanjenje broja zaposlenih, što su i potvrdili u ovoj međunarodnoj finansijskoj instituciji. U više navrata je potvrđeno da su osnovni problem troškovi administracije koji se moraju smanjivati.

„Tekuća potrošnja je veoma visoka i putem boljeg usmjeravanja socijalnog davanja s jedne i smanjenja plata s druge strane, potrebno je smanjiti tu potrošnju i omogućiti program javnih ulaganja koji je neophodan za ekonomski rast ove zemlje”, rekao je šef misije MMF-a u BiH, Nedim Ilahi, nakon što je odobrena prva tranša kredita.

Prije nekoliko dana, odmah nakon dospjele tranše od MMF-a, Republika Srpska se zadužila za dodatnih 29,4 miliona maraka emisijom trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi. Iako je planirani iznos emisije bio 15 miliona KM, Vlada RS je odlučila da proda skoro duplo više zapisa. Plan je da se RS zaduži za još 25 miliona maraka novom aukcijom dugoročnih obveznica koja će biti održana 1. novembra na Banjalučkoj berzi. Na ovaj način RS se do sada zadužila za više od 807 miliona KM.

Vlada razmišlja ili ne razmišlja o smanjenju?

Stručnjaci smatraju da do smanjenja plata i(li) otpuštanja radnika u javnom sektoru mora doći jer je sadašnji sistem neodrživ i „jede sam sebe“. Međutim iz Vlade stižu različita tumačenja trenutnog stanja pa je tako samo u nekoliko minuta ministar Zoran Tegeltija potvrdio i demantovao da će doći do smanjanja plata.

„Naše osnovno opredjeljenje je da će se ukupni fonda plata kao dio BDP-a u narednom trogodišnjem periodu smanjiti u odnosu na ono što danas imamo”.
Nekoliko minuta kasnije Tegeltija kaže: „Vlada apsolutno ne razmišlja o varijanti smanjanja plata za zaposlene u javnom sektoru”.

Reforma javnog sektora neophodna je ne samo na entitetskom već i na državnom nivou. Zbog toga postoji dokument Strateški okvir za upravljanje ljudskim potencijalima do 2020. godine koji je dio reforme javne uprave na državnom nivou. Upravo ovakav dokument kao i strateški plan koji je objavila Vlada RS mogu da budu uvod u reformu administrativnog aparata, što se godinama najavljuje.