Dug put ka ravnopravnosti: Žene čine većinu glasačkog tijela, ali u vlasti ne učestvuju ni trećinski

Bile su potrebne godine da žene budu brojnije u bosanskohercegovačkoj politici. U početku samo da zadovolje normu propisanu zakonom. No, postaju one kojima građani vjeruju. Tako će u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine prvi put sjediti žena. Značajan broj glasova osvojile su i kandidatkinje za zakonodavnu vlast.

Ipak, bez obzira na povjerenje građana, položaj žena u politici daleko je od onog koji uživaju muške kolege jer u većini slučajeva odluke na kraju donose oni. Put do potpune ravnopravnosti bit će dug, jer prvenstveno je potrebno pobijediti stereotipe društva.

Konačni rezltati Općih izbora još nisu poznati. Prema onom do sada poznatom, primjetno je da su žene unutar stranaka kojima pripadaju osvojile značajan broj glasova za sve nivoe zakonodavne vlasti. Često i najviše unutar svoje stranke. Kako će vlasti biti formirane i koliko mjesta će zapravo zauzeti tek ćemo vidjeti. Dosadašnja praksa pokazuje da, bez obzira na povjerenje građana, pa i dolazak do mandata, političarke u Bosni i Hercegovini često nisu te koje donose odluke.

“Čak i kad se nalaze i dođu do pozicija odlučivanja, vrlo često se ne pitaju za mišljenje. Vrlo rijetko su na međupartijskim pregovorima kad se dogovaraju koalicije”, ističe politologinja Lejla Ramić Mesihović za Federalnu televiziju.

Pravnica Vilada Džekman navodi kako se nastoji zadovoljiti kvota da ih na listama bude 40 posto, ali da ih ne bude dovoljan broj izabranih žena. Dodaje da još uvijek nemamo nijednu predsjednicu političke stranke, te da žene nisu dovoljno zastupljene ni na pozicijama gdje se donose odluke, poput ministarskih.

“Nedovoljna je zastupljenost žena u kreiranju političkih programa i političkoj afirmaciji”, kaže Saša Leskovac, stručni savjetnik pri Ministarstvu za ljudska prava i izbejglice Bosne i Hercegovine.

Zakon o ravnopravnosti spolova obavezuje stranke da na listama minimalno 40 posto budu zastupljene žene. Analize Agencije za ravnopravnost spolova pokazuju da je učešće u vlasti znatno manje od predviđene kvote, trenutno iznosi 26,2%. U poređenju s regionom smo na petom mjestu, gotovo jednaki sa Slovenijom, ispred Crne Gore, ali ispod Sjeverne Makedonije, Srbije i Hrvatske. Ni pojedine evropske zemlje ne prate optimalne standarde. No, upućeni kažu da ni političarke ne rade mnogo na poboljšanju položaja.

“Nigdje u njihovim programskim aktivnostima nije bilo naznačene aktivnosti po pitanju rodne ravnopravnosti”, ističe Džekman.

Kažu da su društva koja imaju veći stepen ravopravnosti spolova istovremeno društveno i ekonomski prosperitetnija. No, još patrijarhalno društvo s usađenim stereotipima kakvo je u Bosni i Hercegovini tek polako napreduje. Sagovornici ističu činjenicu da je većina neplaćenog, kućanskog posla i dalje na ženama, što im ostavlja znatno manje vremena za učešće u drugim aktivnostima. Raspodjela resursa često ide nauštrb kandidatkinja, a i njihova medijska zastupljenost je manja. Tek ove godine stanje je poboljšano, a i razultati pokazuju da su građani spremni povjerenje ukazati ženama.

“To daje nadu i donekle nas uvjerava da se bosanskohercegovačko društvo okreće u smjeru progresivnijeg, naprednijeg promišljanja rodnih uloga u društvu, pri čemu trebamo dalje da nastavimo odbacivati tradicionalne podjele, počev od porodice pa do društva u cjelini”, zaključuje Leskovac.

Žene sa 51% čine većinu glasačkog tijela, no u vlasti ne učestvuju ni trećinski. Većina stranaka se pitanjem ravnopravnosti bavi samo deklarativno. Korjenite promjene su, očigledno, neophodne i unutar samih stranaka, ali i u svim aspektima društva.