potvrđeno
Državni sud odbio tužbu Radeta Vlasenka protiv Bosne i Hercegovine
Sud BiH je 12. marta 2019. godine oslobodio Vlasenka optužbi
Upravno odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine prvostepenom odlukom odbilo je tužbu koju je – zbog trpljenja duševnih bolova, povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnost – podnio Rade Vlasenko, pravosnažno oslobođen za ubistvo jednog zatvorenika u logoru “Trnopolje” na području Prijedora, jer nije bio u pritvoru, rekao je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) njegov punomoćnik, piše BIRN BiH.
“Odbijena je jer nije bio u pritvoru. On nije bio ni minute u pritvoru, ni u kućnom. Imao je samo druge mjere zabrane”, naveo je punomoćnik Siniša Dakić, koji je uložio žalbu na prvostepenu odluku Suda, pojasnivši da se čeka odluka.
Vlasenko, koji je pravosnažno oslobođen optužbi za ubistvo jednog zatvorenika u logoru “Trnopolje” na području Prijedora, tužio je Bosnu i Hercegovinu zbog mjera zabrane sastajanja sa svjedocima tokom sudskog postupka.
Ovo je druga tužba koju je Vlasenko podnio protiv države. Prva je bila za presudu iz decembra 2017., kada ga je Sud BiH, zajedno s Mitrom Vlasenkom i Dragom Končarom, oslobodio optužbi za zločine počinjene na području Prijedora 1992. godine.
Sud BiH je 12. marta 2019. godine oslobodio Vlasenka optužbi da je u ljeto 1992. iz logora “Trnopolje”, zajedno sa izvjesnim Milom Fuštarom, odveo oštećenog Adema Filovića, uz još dva zatočena civila, na prinudni rad u mjesto Brđani. Tu su ga, kako je ranije navedeno, pucanjem iz vatrenog oružja lišili života. Tada mu se sudilo s Končarom i Milanom Krupljaninom.
Na ročištu održanom u maju ove godine, iznoseći završne riječi, Dakić je naveo kako je Vlasenko od 23. novembra 2016. do 26. januara 2018. godine bio izložen medijskom pritisku, koji donosi neopravdan krivični postupak i stalnom strahu od moguće visoke zatvorske kazne.
“Četiri stotine dvadeset i šest dana je Vlasenko Rade bio izložen nepravednom i na kraju, kako je utvrđeno, neopravdanom sudskom procesu”, naveo je tada Dakić, dodavši da je, na osnovu nalaza vještaka, neosporno da je tužilac pretrpio duševne bolove zbog povrede ugleda, časti, slobode i prava ličnosti.
Državno pravobranilaštvo je ranije istaklo prigovor neosnovanosti tužbe, kao i zastaru potraživanja, jer su od ukidanja mjera do obraćanja Sudu prošle tri godine.