Drama oko “četvrtog delegata”: SNSD možda ipak ostane bez potpune kontrole Doma naroda BiH

Nevažeći glasački listić koji bi trebao osigurati četvrtog delegata SNSD-u u Domu naroda BiH, za Vehida Šehića je važeći. Kako je kazao u izjavi za TVN1 ovaj nekadašnji član CIK, Izborni zakon i provedbeni akti su jasni, “listić će se proglasiti važećim, ako se može neosporno potvrditi izborna volja birača”, u konkretnom slučaju poslanika u NSRS.

“Ono što sam ja mogao vidjeti u medijima, da je prekrižen dio gdje se nalazi naziv stranke, ne kvadratić. To je po mom mišljenju važeći glasački listić jer te crte ne prelaze druge subjekte. Zašto je Komsija to proglasila nevažećim, to njih treba pitati, ali se u skladu sa Izbornim zakonom jasno se vidi volja poslanika da glasa za listu u konkretnom slučaju PDP-a u NSRS”, kaže za N1 Šehić.

Nevažeći listić donio je prednost kandidatu grupacije SNSD-a, odnosno četiri od pet delegata u Domu naroda PS BiH, što je potvrdila Komisija za izbor i imenovanje Narodne skupštine Republike Srpske. Na njen izvještaj nije bilo primjedbi.

Iako je Milorad Dodik već kazao da će u naredenih četiri godine imati kontrolni mehanizam u Klubu Srba, rezultate izbora treba da utvrdi i potvrdi CIK, a nije isključeno da to tijelo sporni listić ipak proglasi važećim.

Ako se to dogodi, onda će uslijediti žrijebanje između SNSD-a i PDP-a, javlja N1.

Šehić dodaje i da je ranije i kod posrednih neposrednih izbora bilo sličnih situacija, ali i da su stvari prilično jasne:

“Neko napiše srce u kvadratiću, neko krug, neko križić pa dole nešto nacrta, što apsolutno ne može uticati na rezultate izbora jer taj crtež ne utiče na to da vi ne možete jasno utvrditi volju birača. Jer Izborni zakon je tu vrlo jasan, što jeste, a što nije nevažeći listić”, dodaje.

Šta kaže Zakon

Prema članu 5.17 Izbornog zakona BiH listić je nevažeći ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas.

Ako su dopisana imena kandidata ili ako je označeno više od jedne političke stranke, koalicije, ili nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata.

Ako se na osnovu oznaka koje je birač dopisao može utvrditi njegov identitet, ili ako birač označi glasački listić na način drugačiji od onog koji je utvrđen u članu 5.14 ovog Zakona.

A član 5.14 kaže kako glasački listić omogućava biraču da glasa samo za jednu od sljedećih opcija:

1. nezavisnog kandidata;
2. političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata;
3. mogućnost da u okviru liste kandidata jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata, označi jednog ili više kandidata. Ako je birač ispravno označio jednog ili više kandidatana jednoj listi, smatra se da je ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata.

Birač može glasati samo na način koji je utvrđen u ovom članu.

Ništa od navedenog nije povrijeđeno na spornom glasačkom listiću.

CIK će odlučiti

U Uputstvu o postupku provođenja posrednih izbora za organe vlasti u BiH u članu 15. i članu 16. koji se odnose na Dom naroda PSBiH navedeno je kako je Centralna izborna komisija odgovorna za utvrđivanje rezulata izbora, određen je i tačan rok za dostavu izbornog materijala.

“Kompletan izborni materijal s rezultatima glasanja se odmah nakon provedenog postupka, najkasnije za 24 sata dostavlja CIK-u. U postupku utvrđivanja rezultata izbora, Centralna izborna komisija utvrdit će da li je cjelokupan postupak glasanja i izbora jedini proveden u skladu sa Izbornim zakonom i ovim Uputstvom, te će utvrditi rezultate izbora”.

U pervodu, CIK ipak može odlučivati o odluci Komisije za izbor i imenovanje NSRS.

U članu 2.9. Izbornog zakona BiH navedene su nadležnosti CIK-a uz ostalo:

9. utvrđuje i potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom, ovjerava da su ti izbori sprovedeni u skladu sa ovim zakonom i objavljuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom;

10. izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih ovim zakonom;

11. obavještava izbornu komisiju ili birački odbor ili bilo koje drugo tijelo nadležno za sprovođenje izbora da ne postupaju u skladu sa odredbama ovog zakona, ili da ih krše, i nadležnom organu nalaže poduzimanje odgovarajućih mjera.

Odluka CIK-a po ovom pitanju očekuje se naredne sedmice.