Dragutin Rodić: Od lidera Srbije i Hrvatske se očekuju relaksirajuće poruke za BiH

Ubijeđen sam da se slučaj Grada Mostara ne može i neće desiti s Bosnom i Hercegovinom kada je u pitanju održavanje i implementacija rezultata izbora ove godine, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Dragutin Rodić, član Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Rodić, koji je u prethodnom madatu bio član Interresorne radne grupe koja je radila na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH u periodu od 2010-2014. godine, kaže kako je dobro upoznat s određenim pitanjima, te da je bilo predloženo dosta pozitivnih i kvalitetnih rješenja i da je bilo malo više političkog sluha i političke volje to je moglo biti implementirano još u ranijem periodu.

“Tako da bismo u ovom trenutku imali mnogo relaksiraniju situaciju. Međutim, situacija je takva kakva jeste. Ono što sam oduvijek govorio, jeste da svi mi znamo da Izborni zakon BiH kada je u pitanju demokratija u jednoj državi, je možda po važnosti drugi dokument poslije ustava te države i svakako da on opredjeljuje određene demokratske procese u državi. S tog aspekta, vrlo je bitno da imate provedene izbore koji će biti prihvaćeni od svih faktora koji odlučuju o tim izborima, a s druge strane je vrlo bitno za stvaranje stabilne vlasti u jednoj državi”, navodi Rodić.

Nema političke volje za izmjene Izbornog zakona BiH 

On je rekao da je moguća geneza svih problema implementacija izbora na način na koji je to urađeno.

“Možda se mnogi neće složiti s ovom mojom tezom kada kažem da su 2014. rezultati implementirani po izbornoj volji, a reći ću da je SNSD i DNS imao negdje ukupno oko 280 hiljada glasova, a Savez za promjene negdje oko 240 hiljada, stvar bi bila drugačija. Ali, politička volja i politički dogovori su bili takvi da se formira vlast koja je još uvijek na sceni. A, svi znamo kako ona izgleda i s nepoznanicom da li ima većinu, odnosno da li ima većinu koja podržava Savjet ministara BiH. To je sve upitno”, kaže Rodić.

Rodić navodi da smo ušli u izbornu godinu u okviru kojih provodimo opšte izbore 2018. godine i s tog aspekta, cijeni da bi bilo dobro da se izbori održe.

“Vidimo da, pogotovo na nivou BiH, imamo određene probleme počev od konstituisanja vlasti i provođenja demokratskih principa. Nemamo stabilnu parlamentarnu većinu koja podržava rad izvršne vlasti i ta činjenica dovodi do određenih problema u funkcionisanju i same države. Naravno, neki će reći da su napravljeni veliki pomaci kada su u pitanju određene stvari. Ali, ako pogledate i sav onaj proces koji je bio oko Reformske agende, koja je, moram reći, jedan od rijetkih dokumenata koji je usvojen opštim konsenzusom i na nivou Bosne i Hercegovine, a također i na nižim nivoima vlasti onda se postavlja pitanje koliko je iz te Agende stvari ostvareno. Pitanje je šta je učinjeno da se ona implementira. Moram da kažem da su u dobrom dijelu donošene odluke gdje je opozicija glasala za određena rješenja iz Reformske agende, a parlamentarna većina nije. To je po meni određeni apsurd, jer apsolutno mora postojati odgovornost kada preuzmete neke obaveze i rješavate ih”, naglašava Rodić.

Smatra da bi se mnoge stvari mogle riješiti kada bi, kako kaže, shvatili gdje su osnovni problem i geneza problema.

“Obzirom da ima mnogo tačaka u kojima uvijek možemo provoditi i proizvoditi probleme, onda bismo trebali napraviti određeni konsenzus i reći hajde da rješavamo ono što je u ovom trenutku moguće i oko čega se mi možemo dogovoriti. Također, kada je Izborni zakon u pitanju, a ovo sve pričam zbog toga, onda je potpuno jasno da u ovom trenutku nema političke volje da se donesu izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. Pogotovo je situacija komplikovana u FBiH. Što se tiče RS-a, tu postoje određena zakonska rješenja. A, kada je u pitanju implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci stav RS-a je potpuno jasan da se to može implementirati na taj način da se one nedoumice otklone”, navodi Rodić.

Obzirom na složenost odnosa u samoj FBiH, na kantone u FBiH, na sve ono što je u organizacionom smislu komplikovano, kaže Rodić, naravno da je provođenje određenih odluka složeno.

“Lično mislim da su se određena rješenja morala naći u direktnim kontaktima i u direktnim odnosima nosioca i onih najbitnijih faktora u FBiH. Jer, bez tog konsenzusa sve ovo može biti dovedeno u pitanje. Šta znači donošenje ovako jednog bitnog zakona nadglasavanjem, supremacijom? To sve treba implementirati i treba, na kraju krajeva, kada se sutra završe izbori na ovakav ili onakav način da kažemo – evo formirali smo vlast koja može u naredne četiri godine odgvorno da se odnosi prema svim pitanjima i problemima u BiH”, kaže Rodić.

Ugroženost zavisi od aspekta s kog se govori

Također, navodi Rodić, “mi sada imamo određena ustavna rješenja, odnosno odluke Ustavnog suda BiH koja su donesena i koja se tiču Doma naroda Parlamenta FBiH i koja daju određene odgovore na ta pitanja, a potrebno ih je ugraditi u izmjene Izbornog zakona BiH”.

“Bio je jedan pokušaj, a to je prijedlog HDZ-a BiH, odnosno Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda PS BiH koji je predložio izmjene Izbornog zakona BiH. On je usvojen u Domu naroda PSBiH. Bilo je i pokušaja zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, on je prošao u dalju proceduru, ali nije dobio podršku u Predstavničkom domu PS BiH. I kako sada stavri stoje nisam optimista kada je u pitanju donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Jer, ključna stvar i neslaganje je oko izbora člana Predsjedništva BiH i tu su potpuno suprotstavljeni stavovi. Tako da je teško bar u ovom trenutku naslutiti da je moguće da dođe do određenih rješenja”, kaže Rodić.

Rodić kao član Ustavnopravne komisije Doma naroda PS BiH pojašnjava zašto na nivou BiH nije moguć scenarij Grada Mostara.

“Mislim da to nije isti slučaj. Mislim da je Grad Mostar mnogo složenija priča jer kada bi ušli i implementirali odluku Ustavnog suda BiH u svom sadržaju i formi onakva kakva je, onda to ne bi bio nikakav problem. Međutim, oko ključnih problema, oko organizacije vlasti u Gradu Mostaru ne postoje isti pogledi dvije najveće stranke HDZ-a BiH i SDA. I svih ovih godina se izbori ne održavaju. Naime, svjedoci smo da nema izbora, ali opet Grad Mostar na neki način funkcioniše. Ubijeđen sam da to ne može da se desi i neće se desiti s BiH, jer su i prethodnih godina provođeni izbori. Bile su razne inicijative da budu vanredni i da budu prijevremni, da se nešto promijeni. Ali ja mislim da je dobro, da kada dođete u određene probleme, a kada ste u godini isteka četverogodišnjeg mandata da se jednostavno provjeri volja građana i da na izvjestan način ili se kazni ili nekoga ko je dobro radio, ko se zalagao za odgovoran pristup u bavljenju i politikom i svakim drugim poslom”, poručio je Rodić.

O tome da li je hrvatski narod u BiH ugrožen, kako tvrde njegovi predstavnici, prvenstveno iz HDZ-a BiH, Rodić kaže da sve zavisi s kojeg aspekta se govori i na koji način se razmišlja o tom pitanju.

“Kada bi u BiH postavili pitanje šta se dešava s konstitutivnim narodima, koji narod je ugrožen, koji nije, onda ćemo doći do jedinstvenog zaključka da ovdje oko svega imamo tri istine i tri pogleda na prošlost, budućnost i stvarnost. Vi kada pričate o toj temi zavisi gdje se nalazite. Neki će reći znate, ako se nalazimo u većinskom narodu koji je drugi, a nije moj narod, ja sam ugrožen. Tako isto možete reći da su ugroženi i Srbi, jer nije implementirana nikada ustavna odredba o njihovom prisustvu u Domu naroda Parlamenta FBiH u punom sastavu u Klubu srpskog naroda, a i u mnogim kantonima u FBiH. S te strane sve zavisi”, navodi Rodić.

Kada vlast nije kompatibilna na svim nivoima sve se teže provodi 

Kaže da razumije potrebu svakog naroda da se organizuje na najbolji način koji njemu odgovara. Dodaje i neki narod treba predstavljati njegov “autentični” predstavnik.

“Mislim da su onda sve stvari mnogo jednostavnije kao i što mislim, a to je pokazalo iskustvo i praksa, ako analizirate razdoblje unazad desetak godina vidjet ćete da sam u pravu. Ukoliko ne formirate vlast na nivou BiH koja je kompatibilna s vlašću na nivou entiteta sva politika se teže provodi. To je bio primjer 2010.-2014. u FBiH, to je primjer 2014.-2018. i u FBiH i RS-u. Evo svjedoci smo svih događaja koji su prisutni. Međutim, moram da istaknem činjenicu da svrha bavljenja politikom nije ko će koga pobijediti. Naravno to se dešava na izborima, ali kada uđemo u implementaciju rezultata i stvaranja određene obaveze onda je moj zadatak kao predstavnika srpskog naroda iz RS-a da na najbolji mogući način branim interese tog naroda i da zastupam onoga ko me je delegirao u Dom naroda PS BiH”, cijeni Rodić.

Raditi na evropskom putu BiH zbog nas

Objava Strategije EU za Zapadni Balkan za Rodića nije iznenađujuća iz prostog razloga što je ona potvrdila ono što mi svi dobro znamo.

“Ne treba nama niko da kaže koliko smo mi napredovali, šta smo uradili. To govore činjenice. I koliko sam ja vidio u toj Strategiji ono što, pored toga što je BiH ostala bez nekog vidljivog datuma o kojem bi se pričalo, jeste samo jedna bitna rečenica koja je tamo naznačena: nužnost stvaranja nekog održivog života u BiH i održivost institucija i ispunjavanja svih onih predhodnih uslova koje mi znamo i koje su bile aktuelene prethodne godine. Ako pogledate kako je to, kako kažu i za lidere procesa, a to su Srbija i Crna Gora da su dobili neki datum 2025. godine. Isto tako možemo postaviti pitanje šta znači datum ako je on uslovan? Znači imate dosta toga da uradite da bi neke stvari riješili. Ja mislim da mi u BiH moramo da radimo i dalje na putu ka EU zbog sebe. Mislim da moramo da pravimo institucije i na kraju krajeva svih 35 poglavlja EU uskladimo u svoje zakonodavstvo, jer se mi moramo prilagođavati životu Evrope”, navodi Rodić.

Kaže da ne vidi u politici BiH niti jedne stranke koja nije opredjeljena i okrenuta ka Evropi. Međutim, navodi, to podrazumijeva mnogo toga, a prije svega, ono što smo “mi unutar BiH dogovorili”.

“Ako istinski želimo neke stvari da radimo onda ih moramo da radimo na način kako su one institucionalno postavljene obzirom na složenost države BiH, a ona je takva kakva jeste. Ona je zapravo po ustavu takva. Da li to nekome odgovara ili nekome ne odgovara, ali to je činjenica. Znači, ovdje ako je išta dobro urađeno, a ja znam da postoje određena neslaganja i određeni drugačiji pogledi, ali je usvojeno, jeste Mehanizam koordinacije koji upravo govori o tome da mora biti jedna adresa koja razgovara sa EU, a unutar BiH niko ne pita kako ćemo se mi dogovarati. A Mehanizam koordinacije je predvidio sve elemente. Mislim da treba uraditi ono što je moguće i vidim da gdje god je funkcionisao Mehanizam koordinacije da su napravljeni i određeni pomaci. U narednom periodu treba nastaviti s radom, jer se to od nas očekuje. Treba da se napravi dobra regionalna bezbjedonosna saradnja, da vi odgovorno pristupate i otklonite sve što može da predstavlja problem”, kaže Rodić.

On smatra da za odlazak mladih iz BiH postoje dva razloga. Jedan je, tvrdi Rodić, što je tržište EU otvoreno, drugačije su mogućnosti odlaska iz BiH, a s druge strane je u BiH prisutan problem nedostatka radnih mjesta.

Sa Srbijom i Hrvatskom o svim otvorenim pitanjima 

“Vi morate stvoriti određene pretpostavke da bi ste se mogli baviti privredom. A, te pretpostavke su da imate političku i bezbjedonosnu stabilnost u BiH, pa onda investitori da li domaći, da li strani vide svoj interes u životu u BiH. A, onda je to na neki način i otvaranje novih radnih mjesta i određena stabilnost. Bez obzira šta god ko rekao, ovdje se u budućnosti mora postići minimum političkog konsenzusa oko ključnih pitanja da bismo mogli s optimizmom gledati u budućnost”, cijeni Rodić.

Napominje kako u posljednje vrijeme nismo slušali pozitivne vijesti u odnosima BIH i Srbije i Hrvatske.

“Treba raditi na tim pitanjima. Pogotovo jer ima dosta otvorenih pitanja o kojim treba razgovarati. I kao što kaže i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović pitanja su teška, ali se razgovarati mora. I naravno, neće to biti jednostavan proces. I nije to proces koji traje od danas. To je nešto što se dešavalo i u prethodnom peridou. Razgovarali su i raniji predsjednici Hrvatske i Srbije tražeći određene odgovore na otvorena pitanja u odnosima sa BiH. Lično mislim da prije svega treba smanjiti stalno dizanje tenzija oko određenih događaja. Ona jesu za razgovore, ali u svakom slučaju te teške teme moraju biti dobro analizirane, potkrepljene činjenicama, s timovima i ekspertima koji se bave tim i da ne služe u dnevnopolitičke svrhe”, smatra Rodić.

Cijeni da su ključ odnosa u regiji odnosi Srbije i Hrvatske. Hrvatska kao članica EU ima svoj uticaj i u prilici je da priča “svoju istinu”. Vjeruje da Srbija pravi dobre pomake i rješava određena strukturalna, sistemska pitanja približavanja EU.

“Činjenica da je otvoren proces pristupanja i da se razgovara o poglavljima znači da je to već jedan nivo koji je otišao daleko. I ako sada uzmete 2025. godinu što relativno nije dug rok, znači, ali bez ključnog pitanja, dobre regionalne saradnje i dobrosusjedske saradnje neće biti napretka. Mislim da odgovornost tih koji vode države mora biti na nivou da se shvati da se to ne tiče samo tih država, nego se tiče i BiH gdje žive narodi iz tih država. Tako da se od lidera te dvije države očekuju poruke koje mogu relaksirati stvari u BiH”, cijeni Rodić.

Rodića, koji je i član Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH, pitali smo šta je s postizanjem sporazuma između BiH i Islamske zajednice u BiH, jer je to jedina vjerska zajednica koja još nema potpisan sporazum s državom.

“Mi nismo u ovom mandatu uopšte imali razgovora o toj temi na zvaničnim sjednicama komisije. Naravno, ako kao što sam govori i o prethodnim pitanjima, tako i ovdje, postoje određena otvorena pitanja i u vezi tog sporazuma i svega treba tražiti rješanja koja mogu biti prihvatljiva za one koji treba da potpišu taj sporazum”, poručio je Rodić.