Dragan Čović pred posjetu Srbiji: Idemo pokušati smiriti situaciju

Tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine otputovat će u Beograd kako bi razgovarali s premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem i na taj način pokušali smiriti situaciju u regionu nakon napada na Vučića u Srebrenici tokom obilježavanja 20. godišnjice od genocida.

Kazao je to danas novinarima u Sarajevu predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović koji će u narednih osam mjeseci obavljati dužnost predsjedavajućeg.

Na najave da će tokom boravka u Beogradu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića čuvati 1.000 policajaca, kazao je da za to nema potrebe jer će sva tri člana državnog predsjedništva imati istu zaštitu jer zajedno idu tamo.

– BiH niti njeni susjedi ne mogu profitirati na bilo kakvom sukobu. Očekujem da ono što nam se dogodilo u Srebrenici bude nova šansa i iskorak da realno sagledamo probleme iz prošlosti. Jedna stranica se mora zatvarati, imaju druge institucije koje se trebaju baviti prošlošću, a mi se trebamo baviti realnim životom – ocijenio je Čović.

[pull_quote_left]Podvukao je da se kao antidejtonsko djelovanje može gledati i kada 26 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH napiše pismo Ujedinjenim narodima jer kakva je ta država i kuda BiH vode takvi istupi kada pojedinačni zastupnici ili ministri pišu pisma međunarodnim institucijama.[/pull_quote_left]

To će biti pokušaj da se odnosi dvije zemlje, pojasnio je Čović, dovedu na razinu prijateljskih odnosa te je dodao da “profit iz prošlosti nikome nije bio profit tako da na njemu graditi budućnost nema smisla”.

Čović smatra da bi zbog toga uskoro trebala biti realizirana i posjeta predsjednika Srbije Tomislava Nikolića Bosni i Hercegovini.

Govoreći o prioritetima rada državnog predsjedništva najavio da će u narednih osam mjeseci trebati krenuti sa snažnijom dinamikom u cilju uspostavljanja efikasnog mehanizma koordinacije za komuniciranje jednim glasom s Evropskom unijom kao i definiranja agende za ekonomsko-socijalne reforme koje su pred BiH.

Čović je izrazio uvjerenje da ove dvije stvari kao dva ključna prioriteta mogu biti završene u narednih 15 dana te je stoga pozvao sve one kojima su “puna usta i srce BiH da to djelima i pokažu”, dodajući da u ovim pitanjima u BiH ne bi trebalo biti opozicije s obzirom da je implementacija agende preduvjet da BiH podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU.

Najavio je Čović i snažniji diplomatsku ofanzivu te je kazao da će u narednim mjesecima biti mnogo posjeta BiH, ali i da će članovi Predsjedništva imati susrete s državnicima u zemljama cijelog svijeta među kojima su dužnosnici zemalja Azije, Sjedinjenih Američkih Država, predstavnici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, a uslijedit će posjeta Njemačkoj i Turskoj.

– Prva kontrolna tačka bit će bečki sastanak 26. i 27. augusta kada ćemo na poziv predsjednika Austrije Heinza Fischera potpisati sporazum između BiH i Crne Gore. Tada ćemo se sastati s visokom predstavnicom EU Federicom Mogherini i komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesom Hahnom – kazao je Čović.

Njegov stav je da će u narednim mjesecima trebati uraditi reorganizaciju odnosa u BiH, jer mnogo toga ne funkcionira te je dodao da bi do kraja godine trebao biti izmijenjen Izborni zakon odnosno raditi na institucionalnom okviru izbornog zakonodavstva.

To je potrebno jer Čović smatra da ovakav zakon ima mnogo manjkavosti posebno zbog provđenja lokalnih izbora, a ne postoji ni institut izvanrednih izbora. Ali je objasnio da je ključ izmjena izbornog zakona u partnerima u Federaciji BiH te je ponovio da je potrebno osigurati da jedan narod drugome ne bira predstavnike u vlasti.

Osvrnuo se i na pitanje najavljenog referenduma u Republici Srpskoj o radu Tužilaštva i Suda BiH, naglašavajući da referendum treba iskoristiti kao čin za uspostavljanje neovisnog pravosuđa, ali je iznio i stav da referendum u konačnici neće biti održan odnosno da za njega neće biti potrebe.

– Ukoliko nas takav referendum tjera da budemo uistinu uređeno društvo u kojem nećemo improvizirati i selektivno raditi, u kojem ja kao član Predsjedništva BiH neću govoriti da još uvijek nemamo pravnu državu onda neka ga na taj način iskoristimo – stav je Čovića.

Podvukao je da se kao antidejtonsko djelovanje može gledati i kada 26 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH napiše pismo Ujedinjenim narodima jer kakva je ta država i kuda BiH vode takvi istupi kada pojedinačni zastupnici ili ministri pišu pisma međunarodnim institucijama.

Na pitanje novinara o izgradnji Pelješkog mosta ocijenio je da je to pitanje o kojem se raspravlja gotovo deset godina te je to za Čovića najviše političko pitanje, ali je kazao i da ne vidi razloga da BiH višestruko ne iskoristi taj most kao značaj prometni čvor.