Dr. Nakaš za Fokus.ba: Vijest o “štetnosti ibuprofena” za oboljele od korone je laž

Primarijus doktor Bakir Nakaš, infektolog i nekadašnji direktor Opće bolnice „Abdulah Nakaš“ u Sarajevu za Fokus govori o svojoj odluci da se odmah odazove pozivu direktora te bolnice prim.dr. Zlatka Kravića upućenom penzionisanim ljekarima, ako se osjećaju sposobnim za rad i žele da pomognu u ovoj situaciji, da se jave u bolnicu.

Doktor Nakaš podijelio je s nama i savjete kako preventivno djelovati kada je u pitanju korona virus, te komentirao postavljanje šatora ispred zdravstvenih ustanova u Sarajevu.

Ovaj stručnjak već se uključio u rad tima Opće bolnice i za ovog ljekara koji je i u najtežim godinama opsade glavnog bh. Grada uvijek bio na usluzi sugrađanima, nije bilo dileme da to učini i sada.

Logična želja da pomognem

– Ta bolnica je moja matična bolnica u kojoj sam proveo 36 godina. I bilo bi nelogično da se nisam odazvao pozivu, pa i da nisam u prilici da fizički odem, odazvao bih se da mogu pomoći u komunikacijama koliko moje znanje može da koristi. Nas trojica doktori Dragan Stojanović, Željko Ler i ja smo inače bili jedan operativni tim u periodu 1992-1995. godine. Danas smo već imali određene zadatke koje smo dobili od direktora bolnice da pomognemo u rješavanju određenih organizacionih pitanja koja su veoma značajna. Jer, znate ako vi postavite lošu organizaciju onda ćete imati i loše rezultate – kaže doktor Nakaš.

Kao tipičan primjer loše organizacije i ideje doktor Nakaš navodi šatore postavljene ispred zdravstvenih ustanova u Sarajevu.

– Pred tim šatorima koji su nekom naumpali praktično se prave grupe ljudi koji će ukoliko su i u bilo kakvom prehladnom stanju ili imaju običnu influencu proširiti ta oboljenja. Znači, moramo voditi računa ako već nešto radimo koja je svrha toga. Šta dobivamo? Moramo voditi računa o tome da se pacijenti ipak moraju grupisati po određenim prioritetima. Problem trijaže, a to je ova radnja kojom vi raspoređujete ljude po određenim kategorijama, prvenstveno je problem stručnosti, jer morate biti stručni da znate kako ćete trijažirati ljude. Ovdje je definitivno trijaža na ovaj način problematična. Jer se svi ljudi bez obzira na njihovo zdravstveno stanje, a imaju potrebu da dođu u neki zdravstveni objekat, uvode na jedan mali ulaz, zadržavaju na određeno vrijeme u određenom prostoru koji se ne dezinficira kontinuirano i ne sterilizira i tako imate priliku da ponovo povećate broj inficiranih – upozorava ovaj poznati stručnjak.

Poštovati pravila

Doktor Nakaš ističe da ukoliko će se već šatori nalaziti ispred zdravstvenih ustanova onda se moraju poštovati pravila.

– Moramo ih na određeni način rasporediti tako da imamo jednu liniju koja je za febrilne, jednu liniju koja je za pacijente koji nemaju temperaturu i tako dalje. Morate razumjeti puteve širenja bolesti i prema putevima širenja usmjeravati svoja rješenja i ideje. Jer, tri su faktora. Imamo domaćina, imamo uzročnika i imamo sredinu. Svaki od ta tri faktora doprinosi širenju infekcije. Najviše ćemo problema imati ako se u sredini uzročnici i pacijenti nađu u bliskom kontaktu. Onda ćemo imati daleko veći broj novih slučajeva oboljelih – pojašnjava doktor Nakaš.

Naš poznati infektolog preporučuje i koji su to najbolji načini prevencije i zaštite od korona virusa koji je digao svijet na noge. Doktor Nakaš ističe da je preporuka za smanjivanje socijalnih kontakata i svođenje socijalnih kontakata na najmanju moguću mjeru najbolja preporuka.

– Pored toga tu je i navika pranja ruku, zračenje odjeće u kojoj se krećemo, opća higijena. Kad ulazite u kuću važno je prije skidanja cipela, brisanje cipela od otirače koji imaju određeni dezinficijens i slično. Preporuka redukcije socijalnih kontakata posebno se odnosi na ljude treće životne dobi i na ljude koji dokazano imaju neku hroničnu bolest. Svi ti ljudi zavisno od njihovih godina su u rizičnoj grupi. Znači te kategorije ljudi apsolutno moraju biti poslušne da tako kažem i provoditi sve preporuke. I što je moguće više smanjiti kontakte ne izlagati se nepotrebnoj mogućnosti da budete inficirani i da budete kasnije zaraženi, a onda da širite bolest prvenstveno u vašoj bližoj okolini, a u vašoj bližoj okolini su vaši najdraži. Znači moramo o tome voditi računa- preporučuje doktor Nakaš.

Lažna vijest

On kaže da ga se danas dojmila situacija u Alipašinoj ulici u Sarajevu gdje je vidio velike redove ljudi pri ulazu u jednu banku i jedno javno preduzeće, gdje su trebali obaviti usluge plaćanja.

– Vidim da ljudi jako fino poštuju recimo taj redosljed ulaska u šalter sale gdje se plaća. Red je bio vani, a između svakog čovjeka koji čeka je bilo najmanje dva metra razlike. To je nešto što je baš pokazalo da ljudi vode računa, recimo za razliku od ovih šatora gdje je u jednom trenutku bila bulumenta ljudi kao da se ulazi na fudbalski stadion.

Doktor Nakaš za Fokus je komentirao i informacije koje su stigle iz Francuske, te se pojavile i u nekim uglednim američkim medijima da se ibuprofen ili ibubrufen u slučaju zaraze koronavirusom, ne daje oboljelima.

– Mi imamo Agenciju za lijekove u BiH koja vodi računa o svim neželjenim efektima lijekova ili ako se pojavljuju neželjeni efekti. Znači u toj agenciji do sada nije registrovan niti jedan izvještaj koji bi ukazivao na to da neki od lijekova potenciraju određeno stanje ili djelovanje određenih virusa. Također, pretpostavljam da je Agencija dobila jednu takvu informaciju sa zvaničnih stranica koje su dokazano naučne i stručne da bi ona plasirala to prvenstveno u medicinsku javnost, a onda i ostalima. Znači sve ovo što se dešava na društvenim mrežama s informacijama da „su dokazali, čuli, vidjeli“, za ibubrufen ili neki drugi lijek su praktično stvari koje nisu provjerene i ne mogu se tumačiti kao stav struke. Kada bude stav struke onda će izaći i kroz stav Svjetske zdravstvene organizacije. Znači dok god nemamo stav ovakvih institucija mi to tretiramo kao neku lažnu vijest- ocijenio je doktor Nakaš.