Donesene preporuke za poboljšanje rada koordinacionih tijela za evropske integracije BiH

Neadekvatni ljudski i tehnički resursi u Koordinacionom mehanizmu ozbiljno su pitanje koje usporava BiH na putu ka pristupanju Evropskoj uniji. Stoga je potrebno unaprijediti znanje i podići svijest o značaju procesa evropskih integracija i na nižim nivoima vlasti u BiH.

Upravo ovo bio je povod i za izradu Policy papera o osiguranju adekvatnih ljudskih i materijalnih kapaciteta za efikasno izvršavanje obaveza u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o dokumentu kojem je cilj da se razgovara o opcijama za unapređenje procesa evropskih integracija Bosne i Hercegovine kako bi on bio djelotvorniji i efikasniji, a kojeg su uradili predstavnici projekta EU Scheme for Young Professionals in BiH.

Brojni problemi

„Na Policy paperu tim je radio na unapređenju dokumenta kroz niz sastanaka i istraživanja, kako u Bosni i Hercegovini tako i van nje. Problemi koje Policy paper dotiče su neefikasni i neefektivni ljudski i materijalni resursi u sistemu koordinacije za EU integracije BiH. Ovaj problem je bitan jer EU traži da BiH priča jednim glasom. U svrhu te komunikacije sa EU, Vijeće ministara BiH usvojilo je odluku za sistem koordinacije za evropske integracije BiH u cilju efektivnog i efikasnog provođenja naših obaveza. Međutim, na terenu to baš i nije lako, najviše zbog nedostatka motivacije, resursa, pravnih smjernica i radnih grupa“, kazao je Haris Sijarić, pomoćnik načelnika Općine Centar za lokalni ekonomski razvoj i mjesnu samoupravu i jedan od autora dokumenta.

U ovom Policy paperu donesene su i određene preporuke. Neke od njih se odnose na organizovanje formalnih organizacijskih jedinica po kantonima – da se unificira način komunikacije u ovom procesu i jedno tijelo koje će imati odgovornost isključivo za rad na evropskim integracijama, bez ikakvih drugih obaveza.

„Jedna od preporuka je i da se obezbijedi određeni finansijski dodatak za državne službenike kojima to nije osnovni posao, ali i kvalitetnije obuke i treninzi za ljude koji rade na evropskim integracijama. Kao primjer bih naveo poznavanje engleskog jezika koje bi trebalo biti obavezno, kao što je to u pojedinim zemljama regiona, ali i poznavanje IT vještina“, istakao je Sijarić.

Aktivno angažovanje svih institucija u okviru mehanizma koordinacije, istaknuto je, treba da bude imperativ kako bi se u procesu evropskih integracija moglo govoriti jednim glasom i kako bi se povećale šanse za punopravno članstvo BiH u Evropskoj uniji.

Svaka država koja želi da postane članica EU mora biti sposobna da aktivno učestvuje u kreiranju politika EU, ali i da efikasno usvaja i sprovodi dogovorene politike, pravila i standarde. Međutim, Bosna i Hercegovina se suočava sa poteškoćama u funkcionisanju i radu mehanizma koordinacije zbog činjenice da je uspostavljena struktura procesa koordinacije regulisana Odlukom o sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u BiH veoma složena i odražava unutrašnju administrativnu organizaciju BiH.

Spor i neefikasan sistem

Uspostavljena struktura je vrlo glomazna i odražava unutrašnju administrativnu organizaciju BiH, ali može dobro funkcionirati ako postoji dovoljno volje među učesnicima. Međutim, u praksi se ovaj sistem pokazao kao spor i neefikasan. Za popunjavanje, sastavljanje i dostavljanje odgovora na upitnik EU bilo je potrebno 14 mjeseci, mnogo sporije nego u drugim zemljama u regionu.

Postoji potreba da se uspostavi aktivna komunikacija između različitih koordinatora evropskih integracija i Delegacije za evropske integacije kako bi se organizovale obuke o relevantnim temama, odnosno radilo na rješavanju različitih pitanja u vezi sa usklađivanjem domaćeg zakonodavstva sa acquisem, kao i za koordinaciju tehničke i stručne pomoći u procesu pravne harmonizacije.

Efikasan mehanizam koordinacije važan je preduvjet za napredak BiH na putu ka članstvu u EU, ali je i instrument za poboljšanje načina na koji se odluke donose u BiH općenito.

Autori ovog dokumenta, osim Harisa Sijarića, su i Jasmina Salihović Hodžić iz odjela za evropske integracije i međunarodnu saradnju Brčko distrikta, Margareta Krešić, iz Sektora za EU fondove u Fondu za zaštitu okoliša FBiH i Rarik Džubur, iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa – Uprave za zaštitu bilja.