Domaće banke ne žele da sarađuju: Kako i gdje vlasti RS-a da pronađu 810 miliona KM?

Građani sve teže žive, no to ne mogu razumjeti političari navikli na luksuz. Krize ih uglavnom nisu doticale. Ovog puta za vlasti u RS je drugačije. Dosad su nedostupnost novca na međunarodnom finansijskom tržištu nadomještali zaduženjima na domaćem. No, i taj izvor sad presušuje nakon signala iz Washingtona. A, iz Američke ambasade sada, uz već staro pitanje gdje je novac, imaju i novo pitanje za entitetsku vladu piše N1.

Okolnosti usljed američkih sankcija su nekorektne, a Milorad Dodik će po prvi put reći i vanredne – jer domaće banke odbijaju saradnju sa Vladom Republike Srpske, zbog pritiska Washingtona.

-U finansijskom smislu, hodaju po bankama i prijete, ako sarađujete sa Vladom Republike Srpske, imat ćete probleme, zatvorit ćemo vam račune, a to znači ugasit će banku, kaže Milorad Dodik, predsjednik RS.

Velika i mnoga zaduženja

Takve okolnosti znače poteškoće pri realizaciji planiranih zaduženja na domaćem finansijskom tržištu. Zaključno sa majem ove godine Vlada se već zadužila dugoročno za 90, od budžetom planiranih 140 miliona KM. Gdje i kako će pronaći 810 miliona KM koliki je planirani iznos zaduženja na međunarodnom finansijskom tržištu nije poznato, jer od prošle godine međunarodno finansijsko tržište za vlast u Banjoj Luci nije dostupno.

-Stanovništvu našem je poznat termin reprogram, samo je nama onemogućeno da reprogramiramo obaveze na Bečkoj berzi prošle godine kada smo morali 300 miliona dodatno da vratimo jednokratno i nije dozvoljeno da napravimo revolving i da idemo dalje, rekao je Dodik.

izbjegavanje sankcija

---

Nova poruka Ambasade SAD-a vlastima u RS-u

I dok vlast, ne dajući odgovore na ključna pitanja uvjerava građane da će problemi biti prevaziđeni opozicija uglavnom ćuti ili upozorava.

-To je rezultat jedne loše politike vladajućeg Dodikovog režima koji je doveo Republiku Srpsku i njene građane u ozbiljnu opasnost kad je u pitanju ekonomska budućnost i finansijska stabilnost Republike Srpske, kazao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Da bi, ne dođe li do konkretnije promjene, politika sankcija mogla biti nastavljena čulo se u američkom Senatu prilikom izlaganja pomoćnika američkog državnog sekretara. James O’Brien kaže, sankcije daju rezultate. Iz njegovog izlaganja, zaključuje se, politika mrkve na štapu mogla bi biti nastavljena.

-Predsjednik Dodik osjeća veliki pritisak i mislim da možemo raditi koristeći naše sankcije, koristeći bonska ovlaštenja i koristeći pritisak ovog pristupanja EU da počnemo mijenjati političke okolnosti, naveo je James O’Brien, pomoćnik državnog sekretara SAD.

Izbjegavanje sankcije

Suprotno signalima iz Washingtona, vlast u Banjoj Luci nastoji pronaći mehanizam za izbjegavanje sankcija čak i pretvaranjem entitetske Investiciono razvojne banke u komercijalnu što nije promaklo Američkoj ambasadi koja je podsjetila da je prvobitna ideja IRB-a pomoć malim preduzetnicima i porodicama koje kupuju dom, zbog čega pitaju:

“Zašto izbjegavanjem sankcija rizikujete budućnost stanovnika RS u korist tako malobrojnih?”

S obzirom na sve okolnosti, za ekonomistu Zorana Pavlovića jasno je da je po srijedi ne samo sankcionisanje pojedinaca, odnosno najviših zvaničnika Republike Srpske već i tiho, ali vrlo jasno sankcionisanje entitetske Vlade.

-Može se apsolutno zaključiti, ali to je bilo jasno od početka, da postoji čitav niz razloga zbog kojih je američko Ministarstvo finansija odlučilo da ima stroži i trajni pritisak na Vladu Republike Srpske, istaknuo je Pavlović.

Za SAD argumenti su uglavnom narušavanje Dejtonskog sporazuma i korupcija. Za zvaničnike u Banjoj Luci po srijedi je kažnjavanje zbog zaštite Dejtonskog sporazuma. Igra mačke i miša kojoj svjedočimo rezultat je, neki će reći, i loše kadrovske politike u američkoj diplomatiji.

-Očigledno je da ovaj čovjek da kažem, trenutni ambasador, ne pronalazi način kako da priđe vlastima Republike Srpske, da sa njima uspostavi neku saradnju koja bi bila iole diplomatska, kazao je ekonomista Bojan Lučić.

Vlast u Banjoj Luci uzda se u promjenu koja bi u Američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini trebala uslijediti krajem godine. Ipak upitan je taj argument s obzirom na to da – kako su godine prolazile od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma – tako su odnosi sa američkim diplomatama bivali sve gori.