Dom naroda BiH: Usvojeni Prijedlozi zakona o prekršajima i JMBG

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je na današnjoj sjednici, po hitnom postupku, usvojio Prijedlog zakona o dopuni Zakona o jedinstvenom matičnom broju, koji je predložio delegat Sredoje Nović.

Predloženi zakon predviđa da u elektronski registar općina budu dopisani Stanari, općina u Republici Srpskoj osnovana u septembru 2014. godine.

Nović je obrazložio predloženi zakon, navodeći da se u postupku određivanja jedinstvenog matičnog broja (JMB) državljanima BiH pojavio problem za čije otklanjanje je neophodno izvršiti odgovarajuću izmjenu Zakona o JMB.

Pojasnio je da se radi o činjenici da u postupku po zahtjevu za određivanje JMB u elektronskoj aplikaciji sistema na spisku općina, odnosno registracionih područja, nema općine Stanari, te se radi toga ne može provesti postupak određivanja JMB za stanovništvo u toj općini. Registraciona područja određena su Zakonom o JMB državljana BiH.

Da bi se općina Stanari uvrstila kao registraciono područje u navedenoj aplikaciji, nepohodno je izvršiti dopunu Zakona.

Dom naroda je bez rasprave usvojio Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prekršajima, kojim se daje mogućnost plaćanja polovine novčane kazne od izrečene prekršajnim nalogom.

Prema dopunama Zakona, ako osoba u roku od osam dana od prijema prekršajnog naloga plati kaznu, oslobađa se plaćanja preostalog iznosa kazne u visini od 50 posto.

Istovremeno, dopunama zakona omogućava se da Uprava za indirektno oporezivanje vrši prinudnu naplatu novčanih kazni izrečenih ne samo prekršajnim nalozima ovlaštenih lica u ovoj upravi već i rješenjima sudova koji su posljedica prekršajnih naloga Uprave za indirektno oporezivanje.

Delegat Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Martin Raguž (HDZ1990) pitao je danas na sjednici kakvi su rezultati, dinamika i konsekvence Stukturalnog dijaloga o pravosuđu između BiH i Evropske unije.

Pojasnio je da je to važno znati zbog osiguranja nezavisne pozicije pravosuđa i njegove potpune reforme što je, naglasio je Raguž, eksplicitan zahtjev svih relevantnih struktura kada je u pitanju pravosuđe, a sve u svjetlu najavljenog referenduma Republike Srpske o tom pitanju.

Upozorio je na nesređeno stanje u pravosuđu, s obzirom na to da ima više od dva miliona neriješenih predmeta tražeći poseban osvrt na politizaciju cijelog procesa i donošenja odluka o pravosuđu te pitanjima ratnih zločina.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZBiH) podsjetio je da je Stukturalni dijalog pokrenut 2011. godine s namjerom da se u bh. pravosuđu nastave započete reforme u pravcu otklanjanja ključnih nedostataka iz te oblasti te izgradnje modernog pravosudnog sistema i vladavine prava.

Iako je nakon toga bilo nekoliko sastanaka, ministar kaže da je evidentan zastoj u ovom procesu, ali o razlozima zastoja nije htio govoriti naglašavajući da je i to bilo kontraproduktivno.

– Razdvajanjem sesija Stukturalnog dijaloga na ministarske i izvršne, odnosno stručne sesije bila je tema mnogih rasprava. Pažnja medija je usmjerena na trivijalne stvari dok niko nije ispratio napredak ostvaren u području presuđivanja za ratne zločine – smatra Grubeša.

Podsjetio je da je u međuvremenu usvojena Strategija sektora pravde što je trebalo biti učinjeno prije dvije godine zbog čega druga tranša IPA fondova namijenjena finansiranju zaposlenih u pravosuđu nije puštena te je nekoliko zaposlenih ostalo bez plaće ili otpušteno.