Dokumenti iz Austrije otkrivaju da je Jasmin Mulahusić bježeći od policije bacio bombu

Jasmin Mulahusić (1976) široj javnosti poznat po napadima i prijetnjama na Facebooku na novinare, političare , intelektualce, aktiviste i sve one koji su na bilo koji način doprinijeli razotkrivanju kriminala, korupcije i drugih devijacija pod vlašću SDA bio je u fokusu interesa sigurnosnih službi stranih zemalja, i dovodi se u vezu sa osobama bliskim terorističkoj organizaciji Al Kaida i drugim terorističkim organizacijama.

PIŠE: SEMIRA DEGIRMENDŽIĆ

Ovu informaciju potvrdilo je i Tužilaštvo BiH u svom saopćenju u kojem su naveli da je u slučaju Mulahusić riječ o vrlo kompleksnim istražnim aktivnostima, koje prevazilaze pitanja državne sigurnosti BiH.

KONTAKT U LUKSEMBURGU

Iz Tužilaštva BiH nisu otkrili detalje o povezanosti Mulahusića s teroristima, ali iz dokumenta Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije, odnosno austrijskog Saveznog ureda za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma (BVT) iz 2005.godine vidljivo je da se osoba imenom Yasmin (Jasmin) Mulahusić dovodi u vezu sa Beharijem Masadom Omerom iz Sudana koji je u izvještaju BVT-a označen kao ekstremista povezan s Al Kaidom i drugim terorističkim organizacijama i njihovim aktivnostima.

Austrijske vlasti sačinile su još 2005. godine obiman izvještaj o Behariju, jer je on pokušao dobiti austrijsko državljanstvo, a njegov zahtjev je odbijen. U ispcrpnim obrazloženjima i u dokumentu koji sadrži i informacije američkog FBI –a o Behariju, opisani su njegovi kontakti s ekstremistima širom Evrope, a u nekoliko navrata u izvještaju se navodi i ime Yasmin Mulahusić.

Dokument austrijskog Saveznog ureda za zaštitu ustava i borbu protiv terorizma u kojem se spominje Mulahusić

Za Mulahusića se tvrdi da je pripadnik ekstremističke grupe u Luksemburgu koju je prema tvrdnjama u ovom dokumentu Odjel za borbu protiv terorizma policije Luksemburg kvalifikovao kao veoma opasnu.

Prema dokumentu austrijskih vlasti kontakt osobe Behariju iz te grupe bili su Salimi alias Kalifi Muhamed (vođa grupe) Nisvet Jusufović, Smajo Vuković, Yasmin (Jasmin) Mulahusić, Ismet Jusufović, Senad Ličina i Nusret Jusufović.

Precizirano je da se grupa u Luksemburgu smatrala nezavisnom od Al-Kaide, u smislu da im oni nisu izdavali naređenja, ali da im je grupa u Luksemburgu pružala podršku u vidu logistike i finansiranja.

Dalje se navodi da su posebno opasne osobe Nusret Jusufović i Yasmin Mulahusić za koje piše da su 1995. godine u namjeri da izbjegnu policijsku potjeru i hapšenje u pravcu policije bacilli ručnu bombu.

Faksimil austrijskog dokumenta: Navodi o Mulahusićevom bombaškom napadu na policiju

Mediji su i ranije objavljivali dokumente iz drugih zemalja koje su u svojim izvještajima Jasmina Mulahusića okarakterizirali kao osobu ekstremnih i radikalnih stavova.

Kada je u pitanju BiH, Jasmin Mulahusić je u fokus javnosti dospio najviše nakon što je objavljen tekst o nabavci respiratora ACM812 A, plaćenih 10,5 miliona iz budžeta FBiH za potrebe liječenja oboljelih od COVID 19, a koji se ni danas ne koriste u bolnicama u FBiH jer stručnjaci kažu da nisu za intenzivnu njegu.

Osim zvaničnika SDA koji su uprkos svim dokazima o netransparentnosti branili i brane ovu nabavku i umiješane u aferu “Respiratori” i Mulahusić je bio najžešći branitelj kako ove tako i drugih korupcijskih afera s potpisom SDA.

Bez ikakvih argumenata i dokaza Mulahusić je sebi uzeo za pravo da iznosi laži i montaže i o svima onima koji su se usudili iznijeti činjenice i kritiku o bilo kakvoj nepravilnosti, kriminalu ili aferi iza koje su stajali kadrovi SDA.

SLOBODA GOVORA I GOVOR MRŽNJE NISU ISTO

Pri tome, Mulahusić je sve to radio sa sigurne udaljenosti, iz Luksemburga i izbjegavajući bilo kakvu odgovornost za svoje lažne tvrdnje i montaže u kojima nije birao sredstva da pokuša zaplašiti i ušutkati bilo koga ko je kritikovao SDA vlast.

Također, Mulahusić je otvoreno širio mržnju i diskreditirao sve one koji nisu muslimani i patriote ove zemlje “po njegovoj mjeri”.

Na taj način na svojim brojnim Facebook profilima poticao je mržnju i drugih svojih sljedbenika prema najmanje stotinjak javnih djelatnika u BiH iz raznih oblasti društveno političkog života koji su se našli na meti Jasmina Mulahusića.

S obzirom na to da je jedino branio kadrove SDA, bez obzira na njihovo učešće u dokazanim kriminalnim radnjama I drugim aferama, Mulahusića su prozvali “Internet ratnikom SDA “ i njihovim botom.

Proteklu godinu dana SDA se nije oglašavala o ovoj osobi , no nakon njegovog hapšenja oglasio se KO SDA Sarajevo, koji je stao u Mulahusićevu odbranu navodeći da je “pravo na slobodu govora jedan je od osnovnih principa svakog demokratskog društva.”

Međutim, iz SDA su očigledno zanemarili činjenicu da sloboda govora i govor mržnje nisu isto.

Pogotovo je zabrinjavajuće, ako takav govor širi osoba poput Mulahusića koji se nije libio prema navodima iz dokumenata institucija stranih zemalja da baca bombe na policiju i da kontaktira s osobama bliskim Al Kaidi.

No, za SDA u ovom očigledno nema ništa sporno, pa Mulahusićeve zastrašujuće objave ocjenjuje slobodom govora.

Naravno da Mulahusić nije jedini “internet ratnik” koji je sebi uzeo za pravo da ljudima koji mu ne odgovaraju “stavlja metu na čelo” i da bi isti tretman trebali dobiti svi oni koji lažno, bez argumenata i dokaza objave bilo šta o nekome ili primjerice negiraju genocid u Srebrenici.

No, poput ljudi koji su argumentirano prijavili Mulahusića, tako bi za početak i SDA mogla prijaviti svog koalicionog partnera Milorada Dodika s kojim su u vlasti i šutke prelaze preko njegovih uvreda, udara na ustavni poredak i blokada.

Možda bi se, kada bi SDA prva prijavila svoje koalicione partnere, a negatore ove države i genocida pred Tužilaštvom BiH ubrzo stvorila duga kolona onih koji bi slijedili njihov primjer.

Ovako, dok SDA drugima drži pridike, a i dalje je u čvrstom zagrljaju u vlasti sa onima koji opstruiraju napredak ove države, svi njihovi navodni apeli su priča u prazno i skretanje pažnje s prvenstveno njihove odgovornosti i obaveze.

Podsjećamo, Tužilaštvu BiH izdalo je nalog za hapšenje Jasmina Mulahusića zbog postojanja osnova sumnje u počinjenje krivičnih djela “Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti” i “Odavanje tajnih podataka”. Po tom nalogu Granična policija BiH postupila je u subotu 4. septembra na GP Bosanski Brod, pri pokušaju izlaska Mulahusića iz BiH.

Mulahusića je Tužilaštvu BiH prijavilo više od 50 osoba koje su se našle na njegovoj meti. S Mulahusićevim objavama još u julu prošle godine bili upoznati i Federalna uprava policije i Kantonalno tužilaštvo Sarajevo. Tek po prijavi Tužilaštvu BiH pokrenuta je istraga.