Dok Estonci glasaju putem interneta, CIK BiH na izbore troši milione
Pojedine evropske zemlje kao što je Estonija u velikoj mjeri se oslanjaju na online glasanje kao vrstu elektronskog glasanja. U BiH to još uvijek nije slučaj, a Centralna izborna komisija (CIK) na provođenje izbora troši milione.
Tako su prošli lokalni izbori u BiH 2012. godine koštali čak 12 miliona KM. Gruba procjena CIK-a iz januara ove godine je da će izbori 2. oktobra koštati oko osam miliona KM.
Iako smo pokušali saznati koliko će tačno koštati ovogodišnji izbori i dali je CIK ikada razmatrao mogućnost online glasanja kao što je to slučaj sa pojedinim evropskim zemljama, iz CIK-a na upit portala Fokus.ba nikada nije odgovoreno.
Online glasanje postalo je uobičajeno u pojedinim evropskim zemljama. Tako je svaki treći Estonac na izborima 2015. godine glasao putem interneta što je značajno smanjilo troškove izbora. Iako je 2014. godine tim inžinjera izvan Estonije tvrdio da izborni online sistem nije siguran i da se može lako hakirati, Nacionalni izborni komitet Estonije je nakon razmatranja svih kritika i opasnosti odlučio da “nema valjanog razloga da se suspendira online glsanje“.
Pozitivan faktor kod online glasanja jeste i što se na taj način izborni proces približava mlađim ljudima koji danas u većini zemalja glasaju u mnogo manjem broju nego starije generacije.
Pojedine države kao što je SAD koriste elektronsko glasanje kroz uređaje na izbornim mjestima, što također može olakšati i ubrzati izborni proces.
U razgovoru za naš portal analitičar CCI-a Adis Arapović kaže da je elektronsko glasanje potpuno izvodljivo, krajnje potrebno i višestruko korisno bosanskohercegovačkom društvu.
“Na taj način bi se, izuzev početne investicije u opremu, dugoročno uštedile ogromne količine novca za održavanje redovnih izbora svake dvije godine, plus sporadično održavanje prijevremenih izbora u lokalnim zajednicama“, kazao je Arapović za Fokus.ba.
Smatra da bi se elektronskim glasanjem izborni inžinjering, krađe i manipulacije izbornim procesom svele na minimum, nevažeći glasački listići bi nestali, a rezultati izbora bili bi poznati netom po zatvaranju glasačkih mjesta.
“Već dugo nisam čuo jake argumente protiv ovog savremenog rješenja, osim jasnih političkih razloga korumpiranja izbornog procesa kroz malverzacije s biračkim odborima, listićima, brojanjem, sabiranjem, mogućim namještanjem tendera za glasački materijal itd. Fer i pošteni izbori su previše važni za nedovršene demokratije poput naše, da bi se ogroman javni novac rasipao za zastarjele metode prepune prostora za izbornu korupciju“, naglasio je Arapović.
