Dok desničari u BiH nižu incidente, troma vlast tek usvojila krovni dokument

Bosna i Hercegovina, sve do srijede 10. oktobra, bila je jedina zemlja u regionu koja skoro dvije godine nije imala važeću strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma. Sve do pomenutog datuma, kada je ovaj akt na sjednici usvojilo Vijeće ministara BiH, naša država uopće nije imala strateški dokument o desničarskom ekstremizmu.

Piše:  Istraživački tim Fokusa

Po prvi put je, naime, u usvojenoj Strategiji za sprečavanje i borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma (2021-2026.) desničarski ekstremizam prepoznat kao prijetnja po sigurnost. Bolje ikada, nego nikada!

Naime, Strategija za sprečavanje i borbu protiv terorizma i nasilnog ekstremizma za prethodni period istekla je još u decembru 2020. godinu, a Vijeće ministara BiH u posljednje dvije godine pokazalo je svu tromost da u što skorijem roku donese ovaj akt na kojem iz godine u godinu insistira i Evropska unija.

Usvajanje pomenute strategiju u srijedu desilo se samo nekoliko dana nakon što je Fokus.ba, u momentu kada ovaj akt nije postojao, pisao Vijeću ministara BH i Ministarstvu sigurnosti BiH. Pitali smo ih, naime, šta se čeka dvije godine, i zašto se ne usvaja nacrt kojeg je radna grupa još na proljeće ove godine završila.

Da je aktuelna vlast, koju, kada je riječ o Vijeću ministara BiH, još uvijek prevodi Zoran Tegeltija (SNSD), u proteklim godinama, bila izuzetno nezainteresirana da dokumentima obuhvati ovaj problem, svjedoči niz okolnosti koje ćemo predočiti.

U izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u 2022. godini, koji je objavljen sredinom oktobra još jednom se upozoravaju vlasti BiH da usvoje, ali i sprovedu Strategiju. Nova strategija, kako se ističe, treba biti u skladu sa politikama EU, naročito u pogledu prevencije i borbe protiv nasilnog ekstremizma. Strategija bi, dalje se kaže, trebala pokriti sve oblike radikalizacije i nasilnog ekstremizma (politički, etno-nacionalni i religijski), te ih adresirati u aktivnosti na terenu koje su usmjerene na prevenciju/borbu protiv nasilnog ekstremizma.

Ista upozorenja Evropska komisija je slala BiH u oktobru 2021. godine, dok je u oktobru 2020. godini skrenula pažnju na potrebu usvajanja ove strategija koja je nedugo nakon objave izvještaja, kako smo naveli, istekla.

U svim dosadašnjim strategijama za spriječavanje i borbu protiv terorizma nije tretirala veoma opasnu pojavu u BiH koja egzistira dugi niz godina, a to je desničarski ekstremizam. I tako, dok su razna ravnogorska udruženja slobodno djelovala i sijala strah među povratnicima u RS-u, nijedan strateški dokument BiH nije ih prepoznao kao sigurnosnu prijetnju. Ali ne samo njih već ni neonacističke grupe u Mostaru niti, primjerice, radikalne bošnjačke nacionalističke organizacije na tlu Federacije BiH.

Vijeće ministara BiH je tek u maju 2021. godine, dakle više od pet mjeseci od isteka prethodne strategije (!) donijelo odluku o uspostavljanju radne grupe za izradu prijedloga ovog dokumenta za period 2021.-2026.

Ovom odlukom formirana je radna grupa koju je činilo čak 32 člana.

To su bili službenici iz različtitih institucija s više nivoa vlasti, zatim tužioci, te pripadnici policijskih agencija.
Prema ovoj odluci, radna grupa je bila dužna u roku od tri mjeseca Vijeću ministara dostaviti nacrt strategije, a u roku od šest mjeseci prijedlog akcionog plana za njenu implementaciju.

Međutim, ti rokovi su dobrano probijeni. Prema pisanju Balkanske istraživačke mreže u BiH (BIRN) iz januara ove godine, više od 10 stručnjaka iz ove radne grupe, s kojima su razgovarali, potvrdilo je da su imali neslaganja oko definiranja i označavanja desničarskih i ekstremističkih organizacija, posebno od predstavnika iz RS-a, što dovoljno govori o tome zašto po ovom pitanju kasnimo za regionom.

Sve do maja ove godine ništa se po ovom pitanju nije desilo. Sredinom maja na portalu državnih institucija BiH eKonsultacije konačno je objavljen nacrt strategije koji po prvi put obuhvata i desničarski ekstremizam.

I onda opet zastoj koji je trajao do srijede, samo nekoliko dana nakon što smo pisali Vijeću ministara BiH i Ministarsvu sigurnosti BiH. U međuvremenu, 30. septembra, Ministarstvo sigurnosti BiH je čak bilo predložilo ispravku odluke o uspostavljanju radne grupe na način da su uklonjeni rokovi za njenu izradu odnosno usvajanje u Vijeću ministara BiH. Također, promijenjeni su i neki članovi ove radne grupe. Ali, onda se, ipak, požurilo da se usvoji ovaj akt.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH u odgovoru za Fokus.ba kazali su kako je Radna grupa je navedeni dokument jednoglasno usaglasila, te ga je nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja nadležnih institucija i procedura eKonsulatacija dostavila Vijeću ministara BiH na usvajanje.

– Analizom sigurnosnih izazova u Bosni i Hercegovini u vezi s terorizmom predmetna Strategija stavlja naglasak i na ultrakonzervativne, etnonacionalističke i desničarske organizacije i udruženja koja se mogu povezati s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom koji vodi ka terorizmu, te s tim u vezi predlaže i mjere u strateškim ciljevima za sprječavanje i suzbijanje navedenih fenomena – rekli su iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Inače, u poglavlju nacrta strategije pod naslovom „Ultrakonzervativne, etnonacionalističke i desničarske organizacije i udruženja koja se mogu povezati s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom koji vodi ka terorizmu”, između ostalog, stoji:

-Raspoloživi podaci ukazuju da je u razdoblju 2016.-2020. godine u kontinuitetu prisutan etnički/nacionalni ekstremizam s negativnim utjecajem na sigurnosni ambijent u BiH.
Kao ozbiljna prijetnja po sigurnost, ne samo BiH nego i regije, primijećeni su procesi vezani za porast etno-nacionalnog radikalizma, nerijetko povezanog s religijskim narativima i simbolikom, te porasta desničarskih i euroskeptičnih snaga i pokreta u Europi, i to prvenstveno iz perspektive mogućeg utjecaja tih pokreta i struktura na srodne pokrete i grupacije u regiji.

-Djelovanjem navijačkih skupina u određenim sportskim, ali i drugim javnim manifestacijama na prostoru Bosne i Hercegovine, pored eksponiranja u navijačkom ekstremizmu (huliganstvu) mogu biti zloupotrijebljeni od strane radikalnih grupacija sa sigurnosnog aspekta.

-Raspoloživa saznanja ukazuju i na njihovo prisustvo, odnosno djelovanje pojedinih navijačkih skupina u BiH i njima bliskih ultradesničarskih organizacija i pokreta poznatih i po krajnje ekstremno radikalnim istupima i to uglavnom u etnički osjetljivim sredinama, što utiče na destabilizaciju lokalnih sigurnosnih prilika. Navedeno ukazuje na međusobnu povezanosti ovih lica, prvenstveno u ispoljavanja ekstremizma i nacionalizma.

Treba također napomenuti da ni naslov Strategije koju je usvojilo Vijeće ministara više nije adekvatan jer tretira period od 2021. godine, a za manje od dva mjeseca nastupit će već 2023. godina!

Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja iz Centra za društvena istraživanja “Global Analitika”, kaže za Fokus.ba da treba ažurirati ostale strategije i politike koje se odnose na sigurnost, te usvojiti i neke nove koje nam nedostaju, kao što je strategija cyber sigurnosti.

Safet Mušić, “Global Analitika” / FOTO: D. B. / Fokus.ba

– Ljudi od struke, kao i institucije koje se bave sigurnosnim poslovima razumiju šta sve predstavlja sigurnosnu prijetnju u BiH, ali zbog složenog načina funkcionisanja državnih institucija i politizacije svih osjetljivih pitanja ni u ovom segmentu nisu ostvareni potrebni rezultati. Naime, jedan od primjera je da dokument Sigurnosna politika BiH je rađen 2006. godine i do danas nije ažuriran, a znamo koliko se na globalnom nivou pojavilo novih sigurnosnih izazova i prijetnji i šta se sve promjenilo u strategijama i taktikama terorizma, ekstremizma i drugih prijetnji – napominje Mušić.

On ističe kako su primjeri ispoljavanja elemenata desničarskog ekstremizma u BiH primjetni odmah nakon ratnih dešavanja, posebno u djelu koji povezuje desničarske organizacije iz BiH sa neonacističkom i fašističkom ideologijom iz Drugog svjetskog rata tako da su se ta djelovanja nastavila do danas.

-S druge strane imamo organizacije i pojedince koji u pozadini djelovanja imaju ideologiju koja se vezuje za ratne zločine i zločince iz BiH, ta ideologije je na žalost prihvaćena i od strane desničarskih terorista širom svijeta. Najsvježiji primjeri su teroristi i masovne ubice Anders Breivik i Brenton Tarrant koji su motivaciju za terorističke napade našli u ratnim zločincima iz BiH te su bili nadahnuti njihovim nedjelima. Trenutno u BiH postoje neke organizacije koje su okarakterisane kao desničarske i otvoreno ih podržavaju druge države, kao što je slučaj sa organizacijom Sveti Georgije iz Lončara kod Brčkog, koju podržava Rusija. Sve ovo i mnogi drugi primjeri nam govore da je neophodno da se više pažnje posveti problemu radikalizacije u društvu, a posebno problemu ekstremizma bilo koje vrste. Podjednako i profesionalno treba posmatrati sve sigurnosne prijetnje u cijeloj BiH, pa tako i sve oblike ekstremizma, bilo da se radi o desničarskom ekstremizmu, vjerski motivisanom ekstremizmu, etno-nacionalističkom ekstremizmu ili ljevičarskom ekstremizmu – naglašava Mušić.

Navodi da je u junu kao stručnjak iz BiH prisustvao događaju “Violent Right Wing Extremism” a koji se odnosio na nasilni desničarski ekstremizam na Zapadnom Balkanu.

Jedan od važnih zaključaka je, pocrtava on, da je EU prepoznala naš region kao region u kojem je desničarski ekstremizam u porastu te će EU djelovati na prevenciji zajedno sa državama regiona.