Dok čekaju da vlast napravi most, djeca prelaze preko balvana na putu do škole

Junske poplave odnijele su lokalni most koji je spajao Solun i Martinoviće. Mještani se obraćali općinskim vlastima za pomoć, ali oni ignorišu njihove molbe. Za to vrijeme, dvije djevojčice koje sa porodicom žive na samom kraju sela Solun, na putu do škole moraju preći preko potpornog zida koji je nekada držao most, pri tome se držeći za balvane koje su postavili mještani.

Iz Općine navode da rade na izradi projektno tehničke dokumentacije sanacije, izdavanju dozvola i da će u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama doći do trajnog rješenja ovog problema, piše Žurnal.

Balvani umjesto mosta

Porodice koje žive na samom kraju sela Solun kod Olova mjesecima mole općinsku vlast da izgradi lokalni most uništen u junskim poplavama. Most je za njih bitan jer ih spaja sa ostatkom Soluna, ali i Solun sa obližnjim Martinovićima i još nekoliko mjesnih zajednica.

Lokalna vlast već četvrti mjesec ignoriše njihove molbe za pomoć i sa izgradnjom mosta ne žure. Za to vrijeme, dvije sestre od 10 i 8 godina, koje sa porodicom žive na kraju ovog sela na broju 140, na putu do škole moraju stati na ostatke potpornog zida, pri tome se držeći za balvane koje su nakon poplava postavili mještani.

Sve se može vidjeti i na videu koji nam je poslao njihov otac Ahmed Džinić.

„Pisao sam Općini, mjesnoj zajednici, pa i Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, ali niko mi nikad nije odgovorio. Moje jedino rješenje je bilo da ih ne šaljem u školu, a tada bi mi na vrata poslali socijalnu službu“, kaže Džinić.

Njegov komšija Edin Kišić navodi da su sada na tom dijelu nalaze daske koje je postavio jedan mještanin kako bi mogao obaviti dženazu svojoj majci na obližnjem mezarju. Prisjeća se da je ovaj stari makadamski put svojevremeno bio glavna poveznica za sela Solun, Martinoviće, Ligatiće… U blizini se nalazi i stara džamija koja je pod UNESCO zaštitom.

„Danas su od nas svi digli ruku. Zašto je to tako, ne zna“, kaže nam.

Dalje navode da ovaj makadamski put oni sami održavaju, iako je on općinski.

„U blizini su kamenolomi, imaju bagere i općina bi se mogla pobrinuti da održava ovaj put, da ga redovno nasipaju. Ali, od toga nema ništa. Pa, šta bi uradili da smo zatražili da ga asfaltiraju? Samo su jednom prošle godine donijeli zemlju i nasuli je, ali s tom zemljom su samo pogoršali. Nisu ostavili propuste za vodu i upozoravali smo ih da bi moglo doći do ovoga “, pričaju nam mještani.

Svemu je, navode, kumovala i dugogodišnja ilegalna, ali i legalna sječa šume.

„Kada sve to spojite, nebrigu općinske vlasti, propuste prilikom nasipanja zemlje, ilegalnu i legalnu sječu šume, na kraju dobijete ovakvu situaciju. Mi godinama sa svakom kišom imamo problem, ali sad u junu su padavine bile ekstremnije i desilo se ono na šta smo već upozoravali“, zaključuju naši sagovornici.

Općina četvrti mjesec traži rješenje za probleme

Iz Općine Olovo su na upit Žurnala odgovorili da su upoznati sa navedenim problemom, te da „u skladu sa materijalnim mogućnostima pronalaze način za rješavanje predmetnog problema“.

„U svrhu rješavanja ovog problema Služba civilne zaštite je sanirala obilazni putni pravac, te planira čišćenje korita potoka radi preventivnog djelovanja zaštite od poplava“, odgovorili su iz Općine.

Međutim, naši sagovornici navode da je ovaj obilazni put, također, neuređen i skoro neprohodan. Na pitanje da li mu kćerke mogu tim putem ići do škole, Džinić pojašnjava da je to nemoguće, jer se radi o mnogo dužem putu.

Iz Općine su kazali i to da „još od momenta nastanka štete rade na izradi projektno tehničke dokumentacije sanacije, izdavanju dozvola i da će u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama doći do trajnog rješenja ovog problema.

„Općina Olovo uputila je i zahtjev prema Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko – dobojskog kantona za odobrenje sredstava, a sve u pogledu rješenja ovog problema“, kažu u Općini.

Međutim, sve navedeno nije dovoljno za mještane. Njima je potrebno da se problem riješi što prije, posebno uzevši u obzir da se bliži jesen i nove kiše.