Dodikovi rezervni planovi: Od štampanja para do sumnjivih zaduženja

Premijerka RS-a Željka Cvijanovića konstatovala je juče da je velika šteta što aranžmana sa MMF-om neće biti i poručila da će Vlada RS ta sredstva nadomjestiti na drugi način.

Cvijanovićka nije precizirala koji su to izvori iz kojih će Vlada RS-a krpiti budžetske rupe, međutim sudeći po najavama, sva alternativna rješenje njenog kabineta do sada su propala, piše Slobodna Bosnana.

Prije svega propao je mali i veliki kredit iz Rusiije o kojem su zvaničnici RS-a mjesecima sa velikim optimizmom govorili.

Kada je postalo jasno da od ruskog kredita u iznosu od 250 miliona eura definitivno nema ništa, Milorad Dodik, predjednik RS-a počeo je da zagovara dodatno štampanje novca, u iznosu od oko dvije milijаrde KM.

“To bi znаčilo dа bi BiH moglа dа imа dvije milijаrde KM i riješili bismo sve svoje probleme”, rekаo je Dodik nа pitаnje štа je rezervnа vаrijаntа Republike Srpske jer je MMF sаopštio dа neće, kаko je bilo nаjаvljeno, krаjem jаnuаrа prošle godine rаzmаtrаti novu trаnšu zа BiH.

„Zаlаžem se zа ono zа štа imаmo reаlno pokriće – odštаmpаmo novаc i pustimo u promet. Riješili bi mnoge svoje bilаnsne probleme, deficite i drugo. BiH trenutno svoje devizne rezerve čuvа kod Dojče bаnke po kаmаti od 0,06 odsto, što je beznаčаjnа kаmаtа„, poručio je Dodik.

„BiH je jedinа zemljа nа svijetu kojа imа emisiju kojа je pokrivenа 105 odsto reаlnog osnovа. To znаči dа imаmo 500 milionа evrа više nego što imаmo KM u opticаju. Štampanjem bi finаnsijskom tržištu obezbijedili prijeko potrebnа sredstvа, а 300 do 400 milionа KM bi Centrаlnа bаnkа BiH moglа dаti kаo pozаjmicu držаvnim institucijаmа, nаveo je Dodik.

Šest mjeseci kasnije Dodik se dosjetio da se na računu rezervi Centralne banke BiH nalazi zaleđenih skoro 600 miliona KM.

Vlada Republike Srpske tvrdi da taj novac pripada entitetima, 33 posto budžetu RS-a, a 67 posto budžetu Federacije BiH. Međutim, u Vijeću ministara i Upravnom odboru CBBIH razmatraju formiranju državnog investicionog fonda iz koga bi se finansirali razvojni projekti malih i srednjih preduzeća u oba entiteta.

„To bi značilo prenos nadležnosti sa entiteta na državu i mi na to nikada nećemo pristati“, upozorio je predsjednik RS-a Milorad Dodik, koji zagovara decentralizaciju Centralne banke BiH.

Kada su mu se izjalovili svi planovi za namicanje para vezani za Centralnu banku BiH, Dodik i njegovi finansijski stručnjaci okrenli su se sumnjivim fondovima.

Krajem prošle godine Dodik je saopštio da je Vlada RS-a obezbijedila pozajmicu od 300 miliona dolara kod američkog investicionog fonda Global Bancorp Commodities and Investments.
Objasnio je da će pozajmica biti realizovana uz kamatu od tri posto. „Grace period je tri godine uz mogućnost produžetka za još toliko“, rekao je Dodik i dodao da je rok otplate tri godine od povlačenja svake tranše.

Odluka o zaduženju od 300 miliona dolara donijela je Vlada Željke Cvijanović, bez procedure u Narodnoj skupštini RS-a.

Ovaj potez opzicija u RS-u dočekala je na nož. Prvo su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Republike Srpske na ovu odluku, zatim su tražili da se o tome raspravlja u entitetskoj skupštini, a kada su istrošili, kako kažu, sve pravne lijekove, jedina mogućnost je bila podnošenje krivične prijave protiv odgovornih zbog neustavnog djelovanja.

U međuvremenu je otkriveno da je ovaj tajanstveni fond registrovan u Floridi, prije godinu dana te da je direktor fonda Rus Aleksandar Vasiliev, a spekuliše se i da je zadatak fonda bio osiguravanje ruskog kapitala u doba ukrajinske krize.

Vlada RS usvojila je, na sjednici krajem decembra 2015. godine, Odluku o raskidu ugovora o kreditu vrijednom 300 miliona dolara sa američkim Investicionim fondom „Global Bancorp Commodities & Investment“.

Izvor iz Vlade RS potvrdio je da je ugovor raskinut uz zvanično obrazloženje ministra finansija Zorana Tegeltije da je istekao rok za povlačenje tog novca.

Ovo je bio posljednji pokušaj kabineta Željke Cvijanović da se domogne kredita od nekoliko stotina miliona dolara.

Potom su uslijedili pregovori sa MMF-om u kojima se Vlada Republike, u Pismu namjere, do kojeg je “SB” došla, obavezala da neće tražiti dodatno štampanje novca. To bi, kako stoji u pismu, stavilo van snage Valutni odbor, a RS je privržena navedenom odboru.

Inače, ukupan dug Republike Srpske na kraju 2015. godine, iznosio je 5,351 milijardu KM i prešao je zakonsku granicu od 60 posto BDP-a koja je definisana na osnovu kriterijuma koje je Vlada RS uvela kroz Izmjene i dopune zakona o zaduženju, dugu i garancijama koji kaže da ukupni dug ne smije preći 60 posto BDP-a. Većina kredita nije otišla u privredu već u javnu potrošnju.