reakcije
“Dodikova poricanja genocida u Srebrenici ne mogu izmijeniti činjenice, a ni istinu”
Iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari upozorili su da je od 2021. do 30. aprila 2022. godine, zabilježeno 693 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regije
“U Srebrenici se 1995. godine desio genocid. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su, van svake sumnje, ustanovili činjenice u vezi sa Srebrenicom utvrđujući da su jedinice Vojske RS pod komandom Ratka Mladića i Radovana Karadžića počinile genocid, ubivši više od 8000 muškaraca i dječaka, Bošnjaka”, poručio je danas američki ambasador u BiH Murphy nakon što je Milorad Dodik, lider SNSD-a i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska po ko zna koji put negirao srebrenički genocid.
“Mladić i Karadžić su ratni zločinci, a ne heroji. Krivica za srebrenički genocid je pojedinačna i snose je oni koji su počinili ova gnusna djela, ali društvo, politički lideri i institucije imaju moralnu obavezu da se bave posljedicama učinjenog. Prvi korak je prihvatanje i priznavanje činjenica uspostavljenih u sudskom postupku i potkrijepljenih naučnim dokazima. Stalni pokušaji poricanja srebreničkog genocida od strane Milorada Dodika, predsjednika RS – koji je to jučer opet učinio – ne mogu izmijeniti činjenice, a ni istinu. Neodgovorno je poricanje genocida i ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca i zaslužuje osudu. To je uvreda za žrtve iz svih naroda i nanosi još veću bol njihovim porodicama. Time se razdire tkivo društva Bosne i Hercegovine što je prijetnja stabilnosti ove zemlje. Isto tako, protivno je zakonu BiH,” poručio je ambasador Murphy.
Iz Ureda visokog predstavnika BiH na upit N1 kako komentiraju Dodikovo negiranje genocida i da li će Cristian Schmidt neke poteze napraviti, odgovorili su:
“Na nadležnim organima BiH je da utvrde i poduzmu mjere protiv bilo kakvog kršenja Krivičnog zakona BiH, uključujući i odredbe o zabrani negiranja genocida”.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari upozorili su da je od 2021. do 30. aprila 2022. godine, zabilježeno 693 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regije, a da su tri najčešća oblika negiranja genocida osporavanje broja i identiteta žrtava, teorije međunarodnih zavjera i preispitivanje kredibiliteta sudova, te trijumfalizam i nacionalni historijski revizionizam.