Dodikov i Čovićev plan B: Ruske obavještajne službe uključene u izbore

Ruske obavještajne službe direktno su uključene u izborni proces u BiH, dokazuju dokumenti koji su u posjedu Žurnala. Glavni cilj ovih službi je da u Predsjedništvo BiH instaliraju Dragana Čovića i Milorada Dodika.

Plan je osmišljen početkom maja ove godine kada su se, prema izvještajima stranih obavještajnih službi, u blizini Trogira susreli bivši šef ruske obavještajne službe FSB Nikolaj Patrušev, dopredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić, te lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

„Tema sastanka bili su predstojeći izbori u BiH, te ponovni izbor Dragana Čovića za člana Predsjedništva BiH. Pored zadržavanja Dragana Čovića, cilj je i zadržavanje ruskog političkog, poslovno-gospodarskog i strateško-obavještajnog interesa na području BiH i Hrvatske“, navedeno je u dokumentima čiji smo sadržaj objavili još početkom jula ove godine.

Sve aktivnosti koje su Dragan Čović, Milijan Vaso Brkić i Milorad Dodik proveli nakon ovog sastanka dokazuju da se ruski plan provodi do u detalje.

„Kako se podaci budu ažurirali tako će vam biti dostavljani novi popisi“, napisao je Brkić.

Desetak dana nakon sastanka sa ruskim visokopozicioniranim obavještajcem u Mostaru su se sreli Dragan Čović i Milorad Dodik. Dodik je, prema medijskim izvještajima, tada izjavio da se „sastaje sa Čovićem kako bi analizirali provedbu ranijih dogovora“.

„U tom pogledu naši pojedinačni kandidati za člana Predsjedništva BiH će imati nesumnjivo veliku podršku“, kazao je 14. maja 2018. godine Milorad Dodik nakon sastanka sa Čovićem.

„Pošto nije promijenjen izborni zakon, mi ćemo realizirati „plan B“. Uvjeren sam da ćemo uvjerljivo dobiti ove izbore“, pojasnio je tada Dragan Čović.

Sedmicu kasnije, tačnije 21. maja 2018. godine, dopredsjednik HDZ-a Hrvatske Milijan Vaso Brkić izdao je „naputak“predsjednicima svih županijskih odbora HDZ-a Hrvatske da „registriraju birače za dopisno glasovanje“. Brkić je u dokumentu sa logom HDZ-a naveo da je do sada na izborima u BiH glasalo oko 9500 Hrvata koji žive u Hrvatskoj, ali da je taj broj znatno veći.

„Kako se podaci budu ažurirali tako će vam biti dostavljani novi popisi“, napisao je Brkić.

Dok je Brkić sa svojim timom, u skladu sa dogovorom sa Nikolajem Patruševim, u Hrvatskoj registrirao birače, u Banja Luku je 30. maja ove godine, na sastanak sa Dodikom, došao Konstantin Malofeev, ruski milijarder koji se nalazi na crnim listama Evropske unije i SAD-a.

Malofeev je jedan od glavnih Putinovih ljudi koji finansiraju separatističke režime u Ukrajini. Do sastanka Dodik – Malofeev ipak nije došlo, jer su sigurnosne službe BiH donijele odluku o zabrani ulaska ovom ruskom biznismenu na teritoriju BiH. Stoga je Konstantin Malofeev vraćen sa banjalučkog aerodroma, unatoč intervencijama ruskog ambasadora u BiH.

Milorad Dodik i Konstantin Malofeev

„Malofeev je tokom 2017. godine četiri puta dolazio u BiH, i to u februaru, septembru i oktobru. U novembru 2017. godine dolazio je na tajni sastanak sa Dodikom i tada njegov  ulazak nije registrovan“, navedno je u dokumentu jedne od sigurnosnih službi.

Konstantin Malofeev je u Banja Luku dolazio i tokom izbora 2014. godine kada se sreo sa Miloradom Dodikom, a tada su s njim došli i Kozaci koji su nešto ranije učestvovali u separatističkim akcijama na Krimu. S obzirom na to da su domaće agencije imale informacije da bi se Malofeev trebao umiješati u izborni proces, njemu je, ipak, ove godine zabranjen ulazak u BiH.

Da bi se, ipak, uticalo na sam izborni proces, nužno je bilo prije toga obezbijediti podršku Centralne izborne komisije BiH. Prvo je 13. marta ove godine ruski ambasador u BiH Petr Ivancov posjetio Centralnu izbornu komisiju BiH gdje se susreo sa Irenom Hadžiabdić i Suadom Arnautovićem.

Petr Ivancov u CIK-u

Na sastanku je tada dogovorena reaktivacija Memoranduma o saradnji CIK-a BiH i Centralne izborne komisije Ruske Federacije kojeg su još 2010. godine potpisale Maya Grišina i Irena Hadžabdić.

Za provedbu tog Memoranduma ambasador Ivancov ovlastio je Alexeya Semenikhina, čiju je vizit kartu ostavio Ireni Hadžiabdić. Samo nekoliko dana nakon toga, predsjednica CIK-a BiH otputovala je u Moskvu, u „posmatračku misiju ruskih predsjedničkih izbora“,a prilikom povratka je izjavila da su „izbori u Rusiji bili regularni“.

Nakon što su raspisali izbore u BiH, članovi Centralne izborne komisije BiH su donijeli odluku da će glasački materijal, odnosno sve listiće štampati kompanije bliske Miloradu Dodiku i to – Službeni glasnik Republike Srpske, Nezavisne novine, Atlantik Banja Luka, te Grafomark iz Laktaša. Iste kompanije štampat će i obrasce za biračka mjesta, kao i ostali prateći materijal za provedbu izbora.

Nekako istovremeno, u Hrvatskoj i Srbiji trajao je proces registracije birača koji glasaju putem pušte. Akcija koja je provedena pod nadzorom Milijana Vase Brkića, te jednog od direktora Hrvatske pošte Maria Bebića, rezultirala je drastičnim povećanjem birača koji glasaju putem pošte iz Hrvatske. Za razliku od 9.500, koliko je bilo 2014. godine, ove godine je registrovano preko 24 hiljade birača samo u Hrvatskoj.

Slično kao u Hrvatskoj, i u Srbiji je broj dopisnih birača drastično povećan, pa je za ovu godinu prijavljeno 14.700 birača. Ukupan broj registrovanih birača koji ovevgodine glasaju putem pošte iznosi 77 hiljada. 

Tokom izbora 2014. godine broj tih birača bio je za 35 hiljada manji. Povećanje broja dopisnih birača zabilježen je, uglavnom, u općinama koje kontrolišu Milorad Dodik i Dragan Čović. U Bratuncu se, tako, broj birača koji glasaju poštom sa ranijih 744 popeo na 1.833, od čega je veći dio registrovan u Srbiji. Slična je situacija u Bijeljini, Doboju, Šamcu, gdje se taj broj također utrostručio. Samo u četiri navedene općine broj „dopisnih birača“ porastao je za oko 5.000.

U Federaciji BiH, prvenstveno u područjuma koje kontroliše HDZ BiH,  broj birača koji glasaju poštom također je drastično povećan. U Gornjem Vakufu je došlo do povećanja za 1.200 birača, Jajcu za 1.100, Kiseljaku sa 500, Domaljevcu za 1.000 … Nakon povećanja broja „dopisnih birača“ Centralnoj izbornoj komisiji BiH krađu identiteta prijavilo je najmanje 500 građana.

Većina ih je prijavljena na fiktivnim adresama u Hrvatskoj i Srbiji. No, za to vrijeme Centralna izborna komisija BiH– šuti.