Dodik za Guardian: Sva s..nja ovdje su napravila četiri neizabrana stranca

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik, optužen da riskira rat i poziva na raspad Bosne i Hercegovine odbacio je prijetnju zapadnim sankcijama i nagovijestio skori summit s Vladimirom Putinom, rekavši: “Nisam izabran da budem kukavica”, piše danas The Guardian.

U intervjuu za ugledni britanski list, Milorad Dodik, srpski član trojnog vodstva Bosne i Hercegovine, rekao je da ga neće odvratiti negodovanja Londona, Washingtona, Berlina i Bruxellesa.

62-godišnji Dodik, ključna je figura u bosanskoj politici 30 godina, koji je nekad bio miljenik zapada, insistirao na tome da njegovi planovi ne moraju dovesti do kraja Bosne i Hercegovine. Sankcije i rezovi u financiranju od strane EU samo bi ga natjerali da prihvati ponude ulaganja iz Kine, rekao je Dodik koji očekuje da će ruskog čelnika vidjeti “uskoro”.

“I čak mislim da mi se to sviđa”, rekao je Dodik. “Kad odem kod Putina, nema zahtjeva. On samo kaže, ‘u čemu ja mogu pomoći?’. Šta god da sam razgovarao s njim, nikad nisam bio prevaren. Ne znam na čemu drugom temeljiti povjerenje, ako ne na tome. Za (kineskog čelnika) Xi Jinpinga, je također rekao da kaže, ‘ako postoji nešto u čemu mogu pomoći, tu sam’.

Dodik je posljednjih sedmica naširoko osuđivan zbog njegove namjere da „srpski dio“ Bosne i Hercegovine povuče iz državnih institucija, poput porezne uprave, pravosuđa, obavještajne službe, pa čak i nacionalne vojske, kako bi stvorio „srpske snage“ .

Prijedlog je u izvještaju UN-u opisan kao jednak “otcjepljenju” i opasan rizik za Daytonski mirovni sporazum iz 1995. godine, koji je okončao rat nakon raspada Jugoslavije i koji je odnio oko 100.000 života, navodi The Guardian. Nadalje britanski list pojašnjava ulogu entiteta navedenih u Dejtonskom mirovnom sporazumu, ali i ulogu OHR-a, napovdeći da je bonske ovlasti uveliko koristio nekadašnji lider Liberal-demokrata Paddy Ashdown.

Nedavno je Valentin Inzko, koji je napustio tu dužnost ovog ljeta, iskoristio svoje ovlasti kako bi zabranio poricanje genocida. Bio je to odgovor na pokušaje nekih ljudi da umanje razmjere masakra u Srebrenici 1995. godine. To je navelo Dodika da u julu povuče predstavnike Republike Srpske iz središnjih institucija, a u oktobru predloži vraćanje ovlasti i prenos zemljišta u vlasništvu središnje države.

Dodik, koji je dugo agitirao protiv navodnih promjena u ravnoteži snaga u Bosni, rekao je da i dalje vjeruje u Dayton, ali da ga je uzurpirao “neizabrani stranac” koji je nametnuo 140-ak zakona preko pozicije visokog predstavnika, bez demokratskog mandata. “Sva sr..ja ovdje su napravila četiri neizabrana stranca”, rekao je.

“Visoki predstavnici i tri suca (imenovana od strane Evropskog suda za ljudska prava), stranci, na ustavnom sudu. Oni djeluju kao koordinirani zločinački pothvat protiv ustavnog uređenja.” Dodiku je od 2017. zabranjeno putovanje u SAD ili pristup imovini pod njihovom jurisdikcijom, nakon što je prkosio bosanskom ustavnom sudu organizirajući referendum o proslavi Dana Republike Srpske, obilježavajući datum kada su bosanski Srbi proglasili vlastitu državu u Bosni 1992. .

Nedavno je rekao Gabrielu Escobaru, zamjeniku pomoćnika američkog državnog tajnika, da ga “nije briga” za njegovu prijetnju daljnjim djelovanjem. Ni sugestije iz Njemačke o finansijskim sankcijama ga ne bi odvratile, rekao je Dodik. “Naravno, nisam ravnodušan, ali nisam izabran da budem kukavica”, rekao je on, govoreći u svom uredu u administrativnom centru Republike Srpske, Banja Luci.

Planovi za vraćanje ovlasti bit će na dnevnom redu sjednice parlamenta Republike Srpske 10. decembra, a Dodik je istaknuo svoju odlučnost da ih dovrši nakon još šest mjeseci razgovora. Svoju viziju novog aranžmana opisao je kao ništa nezgrapnije od belgijske savezne države.

No, svoj javni stav o najspornijem prijedlogu – o novoj srpskoj vojsci – precizirao je predlažući druge opcije. Prvi bi bio, rekao je, smanjenje sadašnje nacionalne vojske za polovicu. “Ako to ne želite, nećemo imati drugog izbora nego usvojiti, u skladu s Ustavom BiH, formiranje vojske Republike Srpske, ili proglasiti Republiku Srpsku demilitariziranom republikom, “rekao je. “Dakle, postoje tri opcije.”

Dodik je kao neumjesnu šalu odbacio njegovu nedavnu sugestiju da će opkoliti vojarnu nacionalne vojske srpskim snagama kako bi ih potisnuli, te da će mu se neimenovani “prijatelji” pridružiti u pomoć ukoliko NATO snage interveniraju.

Jednom ga je tadašnja američka državna tajnica Madeleine Albright opisala kao “dah svježeg zraka” u potpori Daytonu, Dodik danas tvrdi da je pogrešno prikazan kao da želi sukob.

Nije želio da Bosna i Hercegovina propadne, ali je “osjetljiva ravnoteža” sporazuma narušena, tvrdi, opisujući Ashdowna kao “najgoreg” prekršitelja. “Ne, ne želim da se uruši. Ja samo želim da postoji na temelju svog ustava. Ako ne može funkcionirati na taj način, zašto bi onda uopšte funkcionirala?”

Dodik je oduvijek „tapkao“ oko toga da li je počinjen genocid u Srebrenici, gdje je u julu 1995. ubijeno 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka Muslimana. Rekao je da neće osporavati sudske presude pojedincima. “Niko ne poriče da je tamo bilo zločina”, rekao je. “Ali također je istina da priča koja je ispričana nije cijela istina. Ubijen je gotovo identičan broj Bošnjaka Muslimana i Srba. Ne postoji odluka koja kaže da je genocid počinio srpski narod.

Dodik kaže da se i dalje želi pridružiti EU, uprkos dosljednom odbijanju zemalja poput Francuske i Nizozemske. Prošle se sedmice tri puta susreo s Olivérom Várhelyijem, povjerenikom EU za proširenje, i upozoren je na mogući gubitak sredstava. “Trebamo se ponašati kao da mislimo da će biti proširenja iako znamo da ga neće biti”, rekao je Dodik. “U međuvremenu, oni nude neke programe i mi to cijenimo – zahvalni smo. Ali ako nas želiš zbližiti, onda bi trebali prestati postavljati te uslove meni.”

“Ne mislim da sam loš momak”, rekao je Dodik o nedavnoj buri koju je izazvao sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt, upozoravajući na egzistencijalnu prijetnju Bosni i Hercegovini. “Mislim da sam vrlo realan.”