Dodik uručio orden Orbanu i opet zaprijetio otcjepljenjem Republike Srpske

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik uručio je premijeru Mađarske Viktoru Orbanu “Orden Republike Srpske na ogrlici”, koji je ranije od njega dobio i predsjednik Rusije Vladimir Putin. Tokom susreta Dodik je ponovio stav o otcjepljenju, u slučaju nametanja odluke o državnoj imovini, a Orban naglasio da je vrijeme da se u Bosni i Hercegovini odluke donose bez stranaca.

Orbanu je odlikovanje dodijeljeno “za naročite zasluge u razvijanju i učvršćivanju saradnje i političkih odnosa između Mađarske i Republike Srpske, kao i za nemjerljiv doprinos u borbi za fizički i duhovni opstanak, afirmaciju i razvoj Republike Srpske“.

Kao što je najavljeno na ceremoniji održanoj 9. januara 2024. godine povodom obilježavanja neustavnog “dana Republike Srpske”, Orban ovaj orden dobiva kao “veliki prijatelj Republike Srpske”.

“Ovo odlikovanje vam dajem čistog srca, s puno ljubavi. Da ojačamo partnerstvo naših kompanija, država i naroda. Srbi i Mađari trebaju da sarađuju i to nije protiv nekoga trećeg, da se nekom trećem nanese neki problem. To je zbog naših interesa i da odbranimo naše vrijednosti, a Mađarska je primjer kako održati te vrijednosti“, rekao je Dodik.

Saradnja Republike Srpske i Mađarske se predstavlja kao intenzivirana, a posjete mađarskih zvaničnika ovom entitetu su sve češće. Također, povlačenje njemačkih ulagača iz Republike Srpske, zbog politike secesionizma, Dodik je ispratio izjavama da će umjesto njih na scenu doći kineski, ali i mađarski privrednici.

Orban kaže da je “pratio šta se dešava”

Orban je kazao da je odlikovanje znak ljubavi, dodavši da je Srbe kroz noviju historiju uvijek gledao s emocijama.

“Sjećam se 1992. u parlamentu kada smo glasali o priznavanju BiH. Pratio sam šta se dešava kada se potpisivao Dejtonski sporazum. A sjećam se i kada je NATO bombardovao Beograd. Kasnije sam pratio kako se Srbi bore da nađu svoje mjesto u novom dobu“, kazao je Orban.

Premijer Mađarske je kazao da je Evropska unija najbolji okvir u kojem “narodi mogu da ojačaju“, izrazivši negodovanje zbog ideje “proširenja EU prema istoku“, te da je vrijeme da se narodima u BiH dozvoli da odlučuju sami, bez direktne uloge stranaca.

Dodik je još jednom izrazio raniji stav koji ima prema Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ponovivši raniju prijetnju o otcjepljenju Republike Srpske.

“Nametanje pravi dekadenciju. Ne možemo prihvatiti mjere stranaca. Ono što je uradio Schmidt je udar na nas i Evropu. Želimo da nam Evropa omogući lokalni dogovor. Žele nam oteti imovinu. Ako se dođe do toga, RS će istog trenutka donijeti odluku o svom nezavisnom statusu“, kazao je predsjednik Republike Srpske.

Dodik je godinama najglasniji zagovornik gašenja Ureda visokog predstavnika u BiH, kao i uklanjanja međunarodnih sudija iz Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Orban i o državnoj imovini u BiH

Orban je kazao da Bosna i Hercegovina ne može da se centralizuje protiv volje entiteta.

“Ko decentralizovanu zemlju pokuša da centralizuje mimo volje entiteta, on radi na destabilizaciji. Ako se centralizacija dotakne državne imovine, to je problem. To ne smije da se radi i to je potpuna destabilizacija i ruši sve što ste do sada uspjeli da postignete“, rekao je Orban koji je izrazio negativan stav i prema nedavnom nametanju izmjena Izbornog zakona.

Detektor je ranije pisao da Orbana i Dodika ne zbližava samo negativan stav prema nekom zakonu. Stručnjaci smatraju da Dodik upravo u Orbanu, ali i drugim evropskim političarima, kao što je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, vidi inspiraciju za smanjenje medijskih sloboda.

Na kraju obraćanja povodom odlikovanja, Orban je podsjetio da 1. jula Mađarska preuzima predsjedavanje Evropskom unijom, te da je formiran tim koji će se baviti Zapadnim Balkanom i tim koji će se baviti isključivo Bosnom i Hercegovinom.

Premijer Mađarske je prije posjete Banja Luci boravio u Sarajevu, gdje se sreo s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto, s kojom je razgovarao o ekonomskoj saradnji i budućnim koracima u pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji. Orban se u Sarajevu nije obratio medijima.

Predstavnici vlada Mađarske i Republike Srpske će danas također održati susrete u okviru ekonomskog foruma.

Rusija i Ukrajina kao zajednički faktor

Kao i Orbanu, ovo odlikovanje Dodik je 2023. godine uručio predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu zbog, kako je objašnjeno, “zasluga za razvijanje i učvršćivanje saradnje i političkih odnosa Republike Srpske i Rusije”. Dodik je tada imenovao Putina kao dobitnika odlikovanja, također uoči proslave neustavnog “Dana Republike Srpske”, a uručen mu je u maju 2023. godine tokom Dodikove posjete Kremlju.

Dodik je jedan od rijetkih evropskih čelnika koji su se nakon početka otvorene invazije Rusije na Ukrajinu nastavili sretati s Putinom. Ti susreti su za Dodika u posljednje vrijeme postali češći, a kao tema njihovih susreta često je, kako se u saopćenjima ističe, “situacija u Bosni i Hercegovini”.

Jedan drugi političar, član Orbanove vlade, također nije stranac u Moskvi. Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto je od početka invazije na Ukrajinu tri puta boravio u Rusiji, od toga je dva susreta imao s ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.

Szijjarto je u četvrtak u Banju Luku stigao prije Orbana, a nakon što je u Briselu, na ceremoniji proslave 75. godišnjice NATO-a, iskazao protivljenje novom paketu pomoći Ukrajini. Szijjarto je ranije iskazivao podršku Dodiku, ali i Aleksandru Vučiću kojem je 2019. godine pokazao podršku prisustvom na predizbornom skupu – zajedno s Dodikom.

Dodik, kao i drugi čelnici Republike Srpske, godinama radi na učvršćivanju privrednih odnosa s Rusijom, što je protivno politici Evropske unije, upravo zbog ruskog odnosa prema Ukrajini. Također, čelništvo Republike Srpske provodi politiku zadržavanja energetske ovisnosti o Ruskoj Federaciji kroz blokiranje gradnje novih gasovoda i pokušaja da se promijene pravila uvoza goriva.

Mađarska vlada je u više navrata pokušala da zakoči ili uspori pomoć koju Evropska unija i zemlje NATO-a pružaju Ukrajini u odbrani od invazije. Također, usporila je prijem Švedske u NATO, a tema bh. članstva u NATO nije se nalazila na dnevnom redu Orbanovih posjeta Sarajevu.

Konzervativan stav prema širenju NATO-a imaju i francuski desničari iz stranke Rassemblement National, čiji su predstavnici pokazali afinitet prema načinu vladanja Milorada Dodika odazvavši se na njegov poziv da prisustvuju proslavi “dana Republike Srpske” 2022. godine. Marine Le Pen, predsjednica stranke Rassemblement National, protivi se članstvu Ukrajine u EU i NATO.

Stav prema Ukrajini nije ništa novo

Nakon ceremonije dodjele odlikovanja, iznijeli su isti stav prema invaziji na Ukrajinu.

“Rat je uvijek loša stvar. Ako dođe do rata, on odmah treba da se završi. To je osnovni, hrišćanski pristup“, kazao je Orban koji tvrdi da bi novac koji se danas usmjerava ka odbrani Ukrajine mogao biti potrošen na Balkanu.

Dodik se nadovezao i kazao da Republika Srpska razumije da je mnogo zemalja preko Ukrajine uključeno u rat, ali da će entitet, čiji je predsjednik, nastaviti s politikom neuvođenja sankcija Rusiji.

“To nas košta i to vidimo kroz američke sankcije“, rekao je predsjednik Republike Srpske kojem se Putin ranije zahvalio na “neuvođenju sankcija“. Također, prilikom susreta s predsjednikom Rusije, Dodik ističe i blokadu bh. puta u NATO.

Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini je u više navrata zaprijetila posljedicama po BiH, ukoliko država postane članica NATO-a. Također, Ambasada je širenje Evropske unije, koje podrazumijeva Bosnu i Hercegovinu, vidi kao “nanošenje štete Rusiji“.

Ruski državni mediji oslikavaju stav Kremlja i preko svojih tekstova i dokumentarnih filmova Ukrajinu predstavljaju kao proizvođača provokacija u vidu, kako navode, lažnih događaja. Tako zvanična Moskva tvrdi da su mnogi zločini koje je ruska vojska počinila u Ukrajini zapravo fabrikovani, paralelno tvrdeći da su na sličan način lažirani masakri u BiH, poput Markala i genocida u Srebrenici.

Invazija na Ukrajinu od strane Ruske Federacije počela je u februaru 2022. godine i od tada do danas je, prema procjeni Ujedinjenih nacija, ubijeno više od 10.000 civila.

Tri mjeseca prije početka invazije na Ukrajinu premijer Mađarske je posjetio Laktaše gdje je s Dodikom imao privatni susret i na kojeg predstavnici medija nisu bili pozvani. Susret se desio nedugo nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt posjetio Orbana u Budimpešti.

Orban je, govoreći o BiH 2022. godine, izjavio da je “ključno pitanje kako da riješimo sigurnost jedne zemlje u kojoj živi dva miliona muslimana”. Tokom Orbanove posjete Sarajevu u julu 2023. godine, premijer Mađarske je istakao da “sankcije ne vode rezultatu” te da “rješenje za BiH nije u prisustvu stranaca”.

Stav sličan Orbanovom ima i Putin. Dodik je nakon posljednje posjete Moskvi kazao kako “Putin dobro zna“ da stranci putem “neizabranog stranca“ pokušavaju da otmu imovinu Republike Srpske, i da Rusija to neće prihvatiti.

Dodik je zbog organizacije neustavnog “Dana Republike Srpske” i potkopavanja mira i stabilnosti Bosne i Hercegovine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država. Također se u Državnom sudu protiv njega vodi postupak zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.