Dodik: Republika Srpska odbila SSP
Republika Srpska (RS) ne može da pristane na adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) iz niza razloga, koji su vezani za velike gubitke koje bi imala njena poljoprivredna proizvodnja.
Nakon sastanka s predstavnicima vlasti RS-a i poljoprivrednih proizvođača na kojem je zauzet stav o adaptaciji SSP-a, inicijator razgovora entitetski predsjednik Milorad Dodik je na pres-konferenciji rekao da RS odbija ovaj sporazum, jer nanosi ogromne, nenadoknadive štete i kratkoročne i dugoročne.
-Evropa se odriče osam miliona eura po osnovu adaptacije SSP-a, a BiH 81 milion eura svojih izvornih prihoda, dok je istovremeno 65 do 70 posto proizvodnje i prerade roba koje su obuhvaćene adaptacijom SSP-a locirano u RS-u, koja bi imala najveći gubitak – tvrdi Dodik.
Direktni gubici na godišnjem nivou po tom osnovu bi, kaže, bili 210 miliona KM i ne bi bili ni na koji način nadoknađeni, a naveo je i štete po osnovu smanjenja radnih mjesta i drugo.
-Vanjskotrgovinski deficit u oblasti poljoprivrede u BiH je oko dvije milijarde i on bi se zaključivanjem sporauma o adaptaciji SSP-a bitno povećao, a smanjilo bi se učešće poljoprivredne proizvodnje i prerađivačke industrije u BDP-u. Sve su to negativne stvari koje očigledno pregovarači iz BiH nisu htjeli da vide i zaštite – ustvrdio je entitetski predsjednik navodeći da RS kratkoročno gubi ogromne prihode, a dugoročno razvoj.
Zamjerio je predstavnicima vlasti RS-a na nivou BiH što se nisu odazvali na današnji sastanak koji je organizirao, kao i da sada žele da prebace odgovornost za SSP-e na RS, iako su njeni predstavnici ranije tvrdili da je sporazum neprihvatljiv.
Dodik je naveo da bi se morala redefinirati pregovaračka pozicija kada je u pitanju adaptacija SSP-a, te utvrditi rješenje za nadoknadu šteta
-Nismo protiv da se pregovara, ali moramo da imamo spoznaju o štetama i na koji način ulazimo u pregovore i zato bi regovaračka pozicija morala da se redefinira i postavi na novim osnovama i to je naš zahtjev prema BiH – kategoričan je Dodik.
Ponovio je da dok se pitanje popisa ne riješi, odnosno ne povuče „sramna odluka o metodologiji“, RS neće pristati na razgovore o SSP-u.
Dodik je još dodao da, kada je u pitanju Hrvatska, zbog koje smatra da Evropa i traži adaptaciju SSP-a, kako bi svoje proizvode bez carina plasirala u BiH, svi poslovi koji bi bili važni za trgovinu te zemlje i BiH bit će uslovljeni odlukom o početku gradnje mosta na Savi u Bosanskoj Gradišci.
-Ne može neko očekivati da dobije otvoreno tržište za svoje robe, a da osam-devet godina blokira taj projekt – rekao je Dodik navodeći da ovo nisu uslovljavanja već jasan stav.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić je dodao da su predloženom adaptacijom SSP-a ugroženi i poljoprivredni prerađivači iz FBiH, iako je 65 posto proizvodnje i prerade roba koje su obuhvaćene adaptacijom SSP-om locirano u RS-u, a nisu predviđene mjere zaštite.
I predsjednik Udruženja voćara RS-a Dragoja Dojčinović je naveo da je stav ovog udruženja poznat od ranije i ne mogu nikako dozvoliti da neko nešto potpiše na štetu poljpoprivrednih proizvođača RS-a, pogotovo voćara.
Sličan stav ima i predsjedik Uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić.
-Apsolutno smo protiv adaptacije jer bi ona vodila u raspad naše poljoprivredne proizvodnje. Nije slučajno da se traži ova adaptacija, smatra Maljčić.
Predsjednik poljoprivrednih proizvođača-mljekara RS-a Vladimir Usorac je rekao da se ovdje ne radi o sporazumu, već kapituliranju domaće poljoprivredne proizvodnje, što bi bilo pogubno za domaću poljoprivredu.
Ovakav sporazum stavio bi tačku na poljoprivredu i selo.
Niko od predstavnika RS-a u vlasti na nivou BiH nije se odazvao na današnji sastanak kod entitetskog predsjednika na kojem je zauzet stav o predloženoj adaptaciji SSP-a, a uoči sjednice Predsjedništva BiH, 27.juna.
Predstavnici RS-a u zajedničkim organima su ranije rekli da neće doći na ovaj sastanak, ali da će ispoštovati svaki stav koji RS zauzme u vezi s SSP-om.
Član Predsjedništva BiH iz RS-a Mladen Ivanić je također potvrdio da će ispoštovati odluku vlasti u RS-u prilikom odlučivanja na sjednici kolektivnog šefa države.