Godišnjica stradanja u Jasenovcu: Oprostiti je ljudski, pamtiti je obaveza

U Spomen-području Donja Gradina kod Kozarske Dubice danas je obilježen Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac-Donja Gradina u organizaciji Vlade Republike Srpske i Srbije, javlja Anadolu Agency (AA).

Obilježavanju 71. godišnjice od stradanja u ovom logoru prisustvovalo više je hiljada građana te najviši zvaničnici Republike Srpske, institucija BiH i Srbije.

Predsjednici Srbije Tomislav Nikolić i Republike Srpske Milorad Dodik i položili su vijence za nevino stradale na grobnom polju “Topole” u Spomen-području Donja Gradina. Vijence su položile i delegacije jasenovačkih logoraša iz Republike Srpske i Srbije i Velimir Sakan, izaslanik člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Mladena Ivanića, zatim delegacije Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH, Narodne skupštine RS, delegacija Vlade RS, Srbije i Izraela, Vijeća naroda RS, ambasadori Ruske Federacije, SAD-a, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Delegacije EU i mnogi drugi.

Nakon polaganja vijenaca na grobnom polju “Hrastovi” služen je parastos i pomen za nevino stradale žrtve srpskog, jevrejskog i romskog naroda. Parastos za pravoslavne žrtve logora Jasenovac služio je Njegovo preosveštenstvo episkop banjalučki Jefrem uz sasluženje više sveštenika. Za stradale Jevreje molio se rabin Jevrejske zajednice u Srbiji Isak Asiel, a za stradale Rome molitvu je vodio Dragoljub Acković.

U obraćanju, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je kako protiče osma decenija od mučeničke smrti na stotine hiljada nevinih ljudi, “koji su imali sreću da budu rođeni kao Srbi i nesreću da potpadnu pod vlast ustaških zlikovaca kojima je bilo na pameti samo uništavanje Srba”, a da još nisu do kraja istražene sve grobnice i jame po Donjoj Gradini, naročito rijeka Sava, kako je dodao, “najveći srpski grob od izvora do ušća”.

“To što su prošle decenije od stravičnog ratnog zločina-genocida nije razlog zašto u svijetu ćute i gledaju da se što manje pominje. Razlog je što su pobijeni Srbi, a ubice su bili Hrvati. Nama danas udaraju žig zlikovca, a zlikovcima stavljaju oreol žrtve”, rekao je Nikolić.

Napomenuvši kako se zločini počinjeni na ovom mjestu ne smiju zaboraviti, predsjednik Srbije je dodao: “Oprostiti je ljudski i hrišćanski. Pamtiti, sjećati se, naša je sveta obaveza. Kao što je naša dužnost da ne prestanemo da istražujemo ovo stradalno mjesto sve dok posljednja žrtva ne bude imenom i prezimenom prepoznata, upisana i ostavljena budućim generacijama na čuvanje. Da ih se sjećamo kao što čuvamo uspomenu na svoju ličnu porodicu, svoje bližnje. Da ih pominjemo u svojim molitvama zauvijek.”

On je naglasio da “od današnje Hrvatske ne tražimo da nas voli ako to ne zna – dovoljno je da pokaže da želi da uzvrati prijateljstvo koje joj nudimo. Da se odvoji od ustaških zločina i da se ne plaši suočavanja sa delom mračne istorije u kome nije ni učestvovala”.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je u obraćanju poručio da su rane jasenovačkih mučenika zalog opstanka srpskog naroda i neprekidna opomena svim Srbima.

“Ostaje trajno pitanje zašto ranije nije bilo napada na Jasenovac i njegovog oslobađanja i zašto se čekalo da se pobijedi fašizam u Evropi i tek je onda jedna grupa preživjelih logoraša, koja je bila osuđena na smrt, smogla snage da krene u proboj”, istakao je Dodik te upitao i zašto je vlast bivše Jugoslavije skrivala ovaj zločin i nije dozvolila da se o njemu više zna.

Naglasio je da je proboj jasenovačkog logora smrti jedna od najvećih srpskih pobjeda izvojevana u tišini, ali koja je, nažalost, ostala u tišini sve do danas.

“Republika Srpska nastala je kao potreba srpskog naroda da živi slobodno u svojoj državi, koja je nastala kao plod kolektivnog sjećanja na stradanje u Drugom svjetskom ratu i kada nije imao državu”, rekao je Dodik.

Dodao je kako RS ne traži ništa više od dejtonskog položaja u BiH koji joj je više puta oduziman različitim odlukama visokih predstavnika.

Sistem koncentracionih logora Jasenovac predstavlja najveće stratište u Drugom svjetskom ratu na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Prema procjenama stručnjaka, u periodu između 1941. i 1945. godine u tom logoru ubijeno je oko 700.000 ljudi, najviše Srba, Jevreja i Roma.