Dodik ponovo napada “neprijatelje” i “strane agente” u RS

Vlasti u Republici Srpskoj ponovo žele da se obračunaju sa nevladinim sektorom, a ovaj put, pripremaju i popis neprijatelja.

Dan nakon što je Milorad Dodik, predsjednik ovog bh. entiteta, u obraćanju medijima najavio da će sastaviti “pregled neprijatelja” RS i reaktivirati zakon o nevladinim organizacijama, nacrt zakona koji se bavi ovom tematikom je objavljen na sajtu Ministarstva pravde.

Punim imenom Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, skoro u potpunosti se poklapa sa prošlogodišnjim, koji je u maju povučen sa dnevnog reda Narodne skupštine RS. Kako je Dodik tada rekao, na doradu je otišao zbog usklađenja sa “evropskom pravnom praksom”.

Dorada je, poredeći tekstove dva zakona, bila samo kozmetičke prirode, jer je većina odrednica ostala ista.
Između ostalog, on predviđa prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu široko definisanih političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanje prijava Ministarstvu o prijemu finansijskih sredstava iz inostranstva.

Ministarstvo u slučaju kršenja zakona sudu može predložiti zabranu njihovog rada.

Dodik je najavio da će zakon biti usvojen “u martu najkasnije”, dok za spisak neprijatelja nije predvidio rok.

U nevladinim organizacijama sa kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa kažu da su zabrinuti zbog najava, ali da čekaju da li će zakon doći pred poslanike.

Iako su vlasti u RS tvrdile da je prijašnje zakonsko rješenje bazirano na američkim zakonima, istraživanje RSE je utvrdilo da je sporni zakon bliži ruskom.

To je samo jedan od nekoliko sličnih represivnih zakona, pisanih pod ruskim uticajem, koji su se našli u zakonodavnoj proceduri širom svijeta u proteklih godinu dana.

NVO sektor ‘očekivao’ povratak zakona

U organizaciji “Transparency International BiH” kažu da su očekivali da će ovaj zakon ostati u javnom prostoru, kao svojevrsna prijetnja.

“I ranije smo imali situacije kada god je bila bilo kakva vrsta ugroženosti vladajućih u Republici Srpskoj, ili nestabilnosti, ili bilo kakvih dešavanja tipa izbora, da se ovo koristilo kao skretanje pažnje sa drugih problema i okretanja prema tim tzv. neprijateljima”, rekla je za RSE Ivana Korajlić, izvršna direktorica “TI BiH”.

Prema njoj, ovaj zakon se uvijek koristi da se nevladin sektor targetira kao neprijateljski zato što “ukazuju na sve probleme u društvu”, a da se on po potrebi vadi iz ladice.

Njegovo usvajanje, ocjenjuje ona, zavisi od okolnosti u tom trenutku.

“Građanske slobode i zakoni, inicijative koji idu na gušenje građanskih sloboda su uvijek zapravo posljedica i kolateralna šteta u procesu trgovine i dogovora na drugim mjestima”, smatra Korajlić.

Povratak zakona na dnevni red su očekivali i u Helsinškom parlamentu građana Banja Luka.

“Intencija je da se što više smanji prostor za djelovanje, da se u stvari ograniče temeljna ljudska prava, prije svega pravo na udruživanje, pravo na slobodu govora i pravo na okupljanje”, kaže Aleksandar Žolja, izvršni direktor ove organizacije, za RSE.

On dodaje da će se oni boriti protiv donošenja ovakvog zakona, ali da će Dodik “ako mu bude ćeif” donijeti ovaj zakon.

“Ako bude zakon sličan onom prethodnom, ako se svako obraćanje institucijama bude tretiralo kao politički akt, rekao bih, onda je to prestrašno, onda mi nemamo šta ovde da tražimo”, upozorava Žolja.

Ko su neprijatelji Republike Srpske?

Sagovornici RSE smatraju da je moguće da spiskovi neprijatelja već postoje, ali da javnost sa njima nije upoznata.

Ivana Korajlić podsjeća da je i ranije bilo priča o zakonima koji će definisati neprijatelje RS “iako u suštini pitanje je ustavnog uporišta uopšte u takvim inicijativama”.

“Da li se u zvaničnim institucijama nalaze i da li postoje neke vrste instrukcija, ja to zaista ne znam, željela bih da vjerujem da to nije tako, ali ništa nije svakako isključeno, posebno kad vidimo kolika se zapravo kampanja vodi protiv određenih organizacija i pojedinaca u RS koji kritikuju rad vlasti”, istakla je ona.
Aleksandar Žolja ne sumnja da određeni spiskovi već postoje.

“On definitivno ne može biti predmet nekog zakona, ali bi moglo, npr. da izađe u nekom obliku, kroz neki tekst, kroz neku knjigu kao prošli put, koju će predsjednik da finansira iz svog ogromnog budžeta”, kazao je Žolja.

Smatra da se o tome govori da bi se ućutkalo i onih nekoliko preostalih nezavisnih glasova.

“Naći nekog novog neprijatelja, neku novu marginalizovanu grupu, nekog svana, da se prosto prikrije nerad ili cijela nefunkcionalnost ove države”, izjavio je Žolja.

‘Strani agenti’ ida ‘neprijatelji’ skorije prošlosti

Vlasti predvođene Dodikom su i ranije pokušavale da kontrolišu nevladin sektor u RS, a naročito njihove tokove novca.

Tokom 2018. je najavljen zakon o stranim donacijama, koji bi povećao nadzor vlasti nad novcem koji iz inostranstva dolazi NVO sektoru. Zakon koji je kritikovao i Amnesty International nije usvojen.

Tri godine prije toga, Zakon o javnosti rada neprofitnih organizacija, takođe, nije usvojen, a i on je slično kao najnoviji nacrt predviđao da bi NVO trebalo da traže dozvolu Ministarstva pravde za svoje aktivnosti, te da im redovno prijavljuju čime se bave.

Spisak neprijatelja, takođe, nije nova pojava u javnosti Republike Srpske.

Posljednji put je nešto slično pominjano 2016., kada je Dodik na skupu svoje stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najavio sastavljanje “Crne knjige” svih koji su ikada naštetili ovoj partiji.

Dvije godine prije toga, u knjizi “Rušenje Republike Srpske – teorija i tehnologije prevrata”, objavljenoj na veb stranici SNSD-a, pomenute su nevladine organizacije, mediji i osobe koji “treba da budu u pripravnosti da bi se na mig inostranih naredbodavaca uključili u podsticanje nereda i podrivanje ustavnog poretka”.

Među njima su bili Transparency International BiH, Helsinški parlament građana, banjalučki portal “Buka”, analitičarke Svetlana Cenić i Tanja Topić.

Još 2008. godine, Dodik je kao premijer RS podnosio krivičnu prijavu za zločinačko udruživanje protiv tog entiteta, a među devetoro prijavljenih su bili Bakir Hadžiomerović i Slobodan Vasković, tada novinari Federalne TV.