Osobe s "crne liste"
Dodik, Novalić, Čavara i Šeranić: U SAD sankcionisani, u BiH nagrađeni glasovima
Imaju povjerenje stranaka iako su uvršteni na „crnu listu“ SAD. Istražili smo kako su prošli na ovim izborima
Jučerašnji potez Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD kojim su na listu uvrštene još dvije osobe i jednu kompanija iz Bosne i Hercegovine, aktuelizirao je pitanje o tome u kojoj mjeri su osobe sa američke crne liste i dalje uključene ili će i dalje biti uključene u sistem vlasti BiH. U najkraćem: U velikoj mjeri.
Tako je, naprimjer, aktuelni premijer Federacije BiH Fadil Novalić, kojeg je njegova stranka SDA na ovim izborima stavila na listu za Federalni parlament, ako je suditi prema rezultatima na izborima novi poslanik u Predstavničkom domu PFBiH. On je na ovim izborima dobio 7.596 glasova.
Kada je riječ o Novaliću, iz Ministarstva finansija SAD jučer su saopćili da je u svojstvu premijera FBiH zloupotrijebio lične podatke penzionera u korist svoje političke stranke u suprotnosti sa zakonima BiH. U sedmici pred izbore 2018. godine, Novalić je ove podatke, do kojih je došao zahvaljujući svom službenom položaju, iskoristio kako bi poslao pismo u kojem je naveo svoja postignuća i obećao povećanje penzija u zemlji u kojoj to pitanje ima posebnu političku težinu.
Ova aktivnost predstavlja kršenje zakona BiH i odraz je šire, javno poznate metode korištenja ličnog političkog uticaja radi lične ili stranačke dobiti, što podriva demokratske procese u BiH.
Novalić je uvršten na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
HDZ BiH ili lider ove stranke Dragan Čović ponovo je imao povjerenja u Marinka Čavaru koji se također nalazi na američkoj crnoj listi. Čavara je na ovim izborima bio na listi stranaka okupljenih oko HDZ-a za Parlamentarnu skupštinu BiH. Dobio je 12.984 glasa i vjerovatno ulazi u Predstavnički dom kao novi poslanik.
Čavara je uvršten na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća, kršenja ili djelovanja koja predstavljaju opstrukciju ili prijete provedbi bilo kojeg regionalnog sigurnosnog, mirovnog sporazuma ili sporazuma o saradnji ili o obostranom priznanju, okvirnog sporazuma ili mehanizma koji se odnosi na Zapadni Balkan.
Pored ovoga, Čavara je stavljen na listu zbog odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a je po dvije osnove na američkoj crnoj listi. SAD su mu izrekle sankcije 2017. godine zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dodiku je tada blokirana sva imovina na području SAD, dok su američkim državljanima zabranjeni transakcije i poslovanje sa njim. Ove godine je zajedno sa Alternativnom televizijom ponovo dospio na proširenu crnu listu.
Dodik, prema trenutnim rezultatima CIK-a ima više od 268.000 glasova i po svemu sudeći je novi predsjednik RS-a.
Kada je riječ o mreži osoba oko Dodika, jučer je na američku crnu listu dospio i Slobodan Stanković, jedan je od najbogatijih ljudi u BiH i dugogodišnji vlasnik kompanije Integral inženjering A.D. Laktaši.
Stanković je, kako je istaknuto, također bivši vlasnik Alternativne televizije d.o.o. Banja Luka (ATV), a njegova kupovina ATV učinila je da ova medijska kuća pokaže jasnu pristrasnost Dodiku. Kupovina i transformacija ATV pokazuju recipročnu prirodu Dodikovih korumpiranih odnosa jer Stankovićevo bogatstvo obezbjeđuje Dodiku bogatog i moćnog saveznika koji mu donosi političku korist, istkanuto je u obrazloženju odluke.
Alen Šeranić, aktuelni ministar zdravstva RS, u junu ove godine je dospio na američku crnu listu. No, opet je bio kandidat SNSD-a i to za NSRS. Budući da je dobio 8.418 glasova, vjerovatno ulazi u NSRS kao novi poslanik.
Za Šeranića su, da podsjetimo, iz OFAC-a u junu naveli da je nastavio promovirati secesionističke aktivnosti RS jer je vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima RS kojeg je njegovo ministarstvo uputilo Narodnoj skupštini RS na razmatranje. Ovaj zakon, koji još nije stupio na snagu, predvidio je uspostavu nove agencije samo u okviru RS što bi poremetilo ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva. Šeranić je javno priznao da ovaj zakon preslikava funkcije Agencije za lijekove na državnom nivou, s time što se uspostavom agencije prema ovom zakonu prenose ovlasti sa agencije na državnom nivou na regulatorni autoritet za lijekove i medicinska sredstva u okviru RS. Zbog postojanja institucije na državnom nivou koja služi RS i FBiH, formiranje ove nove agencije na entitetskom nivou predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma, navedeno je u saopćenju.
Sonja Karadžić, kćerka ratnog zločinca Radovana Karadžića, ponovo je dobila povjerenje SDS-a te je bila na listi za NSRS. No, budući da je dobila tek 1.198 glasova po svemu sudeći neće sjediti u ovoj entitetskoj skupštini.