Dodik na suđenju Mladiću: Srpska politika u ratu nije bila politika etničkog čišćenja

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je na suđenju Ratku Mladiću u Haškom tribunalu “da je politika SDS-a bila politika opstanka BiH u Jugoslaviji, dok je HDZ, kao partija koja je bila integrisana sa HDZ-om iz Hrvatske, podržala nezavisnost Hrvatske, što je donijelo mnogo turbulencija u parlamentu tadašnje BiH”.

“Stranka demokratske akcije (SDA) Alije Izetbegovića je takođe podržala raspad bivše Jugoslavije i samostalnost Slovenije i Hrvatske. I u tim uslovima bilo je veoma teško raditi. Partija kojoj sam ja pripadao je smatrala da ne treba priznati nezavisnost Slovenije i Hrvatske i da treba očuvati Jugoslaviju”, rekao je Dodik.

Predsjednik manjeg bh. entiteta je istakao da je “Izetbegović zloupotrebljavao parlament BiH, te da je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH izašao za govornicu i rekao da on predlaže da parlament prizna Sloveniju i Hrvatsku kao nezavisne zemlje.

“Pitao sam na osnovu čega on iznosi taj stav, da li je to stav Predsjedništva BiH ili njegove partije i njega lično. On je rekao da to nije usaglašen stav Predsjedništva, nego da je to stav njegove partije i njega lično”, obrazložio je Dodik.

“Učestvovao sam na ogromnoj većini sastanaka, prije i u toku rata. Znam da je Skupština donosila sve važne konstituirajuće akte za uspostavu Republike Srpske i glasao sam za mnoge akte jer sam to smatrao legalnim”, kazao je Milorad Dodik o zasjedanjima Skupštine RS.

Na pitanje da li je prije formiranje Skupštine srpska strana pokušala sklopiti dogovore odogovorio je:

“Srbi su predlagali mehanizam nacionalne zaštite i tražili da na važnim pitanjima ne bude preglasavanje, što je odbijeno”.

Na pitanje odbrane “Kako počinju oružani sukobi u BiH”, Dodik je kazao:

“U susjednoj Hrvatskoj već su bili oružani sukobi, ali prve žrtve su bile daleko od tog prostora gdje su Srbi bili dominantni, u Krajini. Prve žrtve su se desile u Sarajevu, kada je na srpskoj svadbi ubijen mladoženjin otac. To se smatralo činom terorizmom i da je nedopustivo jer se radilo o svadbi. Nakon toga su se desile aktivnosti Patriotske lige na prostoru Bosanskog Broda, ali i na drugim mjestima. U toku rata manju medijsku pažnju su izazivala grupna stradanja, nego što je bilo jedno stradanje na početku rata”, kazao je.

Jedno od pitanje bilo je da li su neki političari otišli u selo Sjekovac.

“Neki od političara su bili tamo, kao što su Fikret Abdić i Biljana Plavšić. Oni su konstatovali da su stradali civili. Znali smo da je Patriotska liga počinila zločine nad srpskim civilima u tom selu”.

Da li ste bili na Skupštini na kojoj se raspravljalo o šest strategijskih ciljeva srpskog naroda u BiH?

“Ta tema se provlačila duže vrijeme i bila je zahtjev ljudi sa terena, kao osnova za jačanje konstituivnosti srpskog naroda u BiH”.

Da li ste ikada naišli na plan, usmeni ili pismeni, da se muslimani istjeraju sa područja pod srpskom kontrolom?

“To nije bio plan i ja to nigdje nisam čuo. Plan je bio da se u Skupštinu uključe predstavnici Bošnjaka s područja Krajine, ali zbog ratnih dejstava do toga nije došlo. Potpuno sam uvjeren da politika tog vremena nije bila politika etničkog čišćenja”.

Jedno od posljednjih pitanja odbrane bilo je “Da li je bilo diskusija na Skupštini koje su bile ratoborne”?

“Ubijen je srpski poslanik u Srebrenici, Zekić, dok je funkcionisala zajednička Skupština. To je izazvalo emocije i tu je teško kontrolisati stvari, ali ozbiljni smo ljudi”.

Dodik je izjavio da je “Alija Izetbegović stavio veoma sumnjiv potpis na Dejtonski sporazum, jer ga je potpisao kao predsjednik BiH, koja uopšte nije postojala, niti je on bio predsjednik BiH”.

“Međutim, zemlje koje su bile pokrovitelj tog sporazuma smatrale su da to tako treba da bude. Izetbegović je nastavio da se lažno predstavlja, nije imao BiH, niti je bio predsjednik te BiH”, napomenuo je Dodik.