Dodik: Mi nismo protiv BiH, nama smeta BiH koju kreiraju stranci

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da vrijeme “gura BiH” u dogovor i da je spreman za to, ali da se taj dogovor zasniva na tome da niko nikome ništa ne nameće, niti da neko nekoga onemogućava da nešto radi.

“Naša osnovna politika je konfiguracija BiH u kojoj je vidljiva Republika Srpska sa funkcionalnim institucijama BiH, bez miješanja stranaca. Mi smo jasno rekli da smo protiv BiH koju kreiraju stranci, ali nismo protiv BiH”, istakao je Dodik, komentarišući aktuelna zbivanja na političkoj sceni BiH.

Prema njegovim riječima, bazična politika Republike Srpske je da izborni pobjednici u narodu treba da budu zastupljeni.

“Ako se promijeni odnos u Federaciji BiH /FBiH/, onda to generiše i neke druge mogućnosti. Naši koncepti se očigledno duboko razlikuju, počevši od one Deklaracije SDA koja traži novo uređenje BiH”, rekao je Dodik za Oslobođenje.

On je podsjetio na raniji zahtjev da se Ustavni sud BiH očisti od stranaca i da se do tada uzdrži od neustavnih odluka, a SDA, sa druge strane, smatra da taj intervencionizam treba zadržati.

Na konstataciju da je i SDA ustala protiv Tužilaštva BiH, Dodik je rekao da su tužioci koji su angažovani na tom slučaju (afera “Respiratori”)  bili Bošnjaci.

“Vrijeme nabavke u vrijeme korone nije isto kao ono prije ili kao ovo sada. To je bila naprosto vrsta jurnjave. To je posebno vrijeme. Odjednom se to zaboravi. Mislim da nema takvog zlotvora koji je u tim okolnostima mogao da gleda kako da nešto zaradi. Moguće je da ima takvih. Ne pravdam nikoga, ali nisam za cijepanje dlake na četvoro. Neka radi Tužilaštvo svoj posao”, naveo je Dodik.

O nabavci mobilne bolnice, Dodik je rekao da nema ničega spornog, osim tehničko-administrativnih okolnosti.

“Dio opreme je mogao da se carini odmah, a dio je podlijegao odobrenjima zdravstvenih vlasti u BiH. I tu je stalo. Tražili su se neki dodatni papiri, što je odnijelo tri-četiri sedmice. Oni su počeli da montiraju ono što je stiglo. Vlada Republike Srpske je raskinula ugovor, ali kada dobavljač sve kompletira, sugerisaću Vladi da sprovede redovnu proceduru i da nabavi tu mobilnu bolnicu, mislim da je to fer. Tu nema nikakve malverzacije”, potvrdio je Dodik.

Komentarišući poteze preduzete u vrijeme epidemije, on je rekao da je presretan što u BiH nije bilo eskalacije i stradanja.

“Tu postoje razne teorije, ali mislim da nije bilo vlasti na ovom prostoru koja je mogla olako da gleda šta se dešava u Evropi. Možda je Evropa mogla očekivati da njoj to dođe od BiH, ali BiH nije mogla očekivati da korona dođe iz srca Evrope. Ali, eto, desilo se. Bilo bi pametno da se napravi opsežna analiza tog perioda, kompletan izvještaj, da se pokažu problemi i stavi tačka”, ocijenio je Dodik.

On je naglasio da nije problem inicirati to i na sjednici Predsjedništva BiH i razgovarati o tome. “I dalje imamo neke mjere koje su u toku. Ako ne bude izvještaja, naravno da ću da ga tražim”, istakao član Predsjedništva.

Povodom protesta u Sarajevu zbog mise održane u pomen ubijenima u Blajburgu, Dodik je rekao da je protestima prethodilo dvadesetogodišnje obilježavanje Blajburga i da je taj problem nastao iz ukupnog problema koje imaju elite bošnjačkog i hrvatskog naroda.

Dodik je pojasnio da je problem Rezolucije o poštivanju žrtava fašističkog režima i pokreta njen naziv.

“Ovdje je bio nacistički pokret, koji je slijedio ideologiju NJemačke i Hitlerovog režima: ustaše su imale organizovane logore i to ne samo za obične ljude nego i za djecu. I to su bili u značajnom obimu Srbi. A nazvati NDH takozvanom govori da je to neka imaginacija i da to nije stvarna priča. Ne može NDH biti takozvana. Mora da bude NDH koja je bila tadašnja država hrvatskog naroda”, ukazao je on.

Dodik je rekao da mu protivljenje misi nije sporno, ali da je o tome morala da se obavi daleko ozbiljnija rasprava.

“Veoma je teško doći do toga, jer tri naroda imaju tri istine. Ako jedan narod u BiH pravi komemoraciju, drugi istim povodom pravi svečanost. Nemoguće je reći da su antifašistički karakter u BiH imali građani, a onda se kaže da su to Bošnjaci koji tada, moramo da priznamo, nisu postojali pod tim nazivom, onda Hrvati, pa tek onda, na trećem mjestu Srbi. A najveći dio partizanskih odreda do samog kraja bili su Srbi. I to ne može niko da ospori. Kako smo onda mi na trećem mjestu u toj rezoluciji?”, upitao je Dodik.

Njegov stav je da je Predstavnički dom parlamenta BiH trebao da kaže da osuđuje održavanje mise. “Što se išlo u ocjenu karaktera samog rata? Kako može da piše `takozvana NDH`?”, upitao je Dodik.

Prema njegoviom riječima, problem sa Centralnom izbornom komisijom /CIK/ BiH je u tome što nije sprovedena procedura. “U zakonu piše da mora da se formira konkursna komisija koja će provesti proceduru, rangirati i onda parlament bira. Toga svega nije bilo”, naglasio je, Dodik, koji je i lider SNSD-a.

Dodik je rekao da se ne plaši izbora i da je SNSD jedini koji hoće izbore, ali da žele da onemoguće zloupotrebu tog procesa.

On je demantovao da je sa SDA i HDZ-om odbio skenere i videonadzor biračkih mjesta, već da je konstatovao da u Savjetu ministara nema većinu za donošenje odluke o finansiranju.

“Mi nudimo da platimo izbore u Republici Srpskoj, a da nam Savjet ministara vrati taj novac. Bošnjaci i Hrvati očigledno su došli do nivoa zatezanja po svim nivoima. Svi naši ministri u Savjetu ministara će glasati za to. Ako treba, daćemo novac iz našeg budžeta. Mi smo protiv prolongiranja izbora. Mi hoćemo izbore. Malo je vlasti u regionu koji hoće. Obično izbore traži opozicija, a kod nas opozicija prolongira izbore”, istakao je Dodik.

On je rekao da je, kao predstavnik srpskog naroda, zainteresovan da se riješi problem izbora u Mostaru, ali da je odlučio da čeka dogovor hrvatske i bošnjačke elite.

“Jeste neprihvatljivo što tih izbora nema. Najveći problem za BiH je ‘mostarizacija’ BiH. Ja sam protiv toga. Ja sam za redovne izbore u okviru postojećih zakona, zalažem se da se izborni proces unaprijedi i da više nemamo ljagu da se izbori održe danas, a da nemamo rezultate mjesec. Podržavam i izmjenu Izbornog zakona, da se spriječi politička korupcija i zalažem se da se utvrdi da strankama pripadaju mandati”, poručio je srpski član Predsjedništva.

On je rekao da je većina koja je formirala Vijeće ministara razgovarala o Izbornom zakonu.

“U mnogim stvarima smo saglasni, kao što je sistem javnih nabavki koji generiše najznačajniji nivo korupcije u BiH. To treba radikalno promijeniti. U BiH je uveden potpuno pogrešan pristup da je najjeftiniji ponuđač i najbolji. To nije tako, to se u Zapadnoj Evropi ne radi tako. Zato imamo poslove koji se rade danas, a propadaju za tri godine”, ukazao je Dodik.

On je napomenuo da je bošnjačka politička elita između sebe razjedinjena i da niko nije dominantan, jer niko ne može sam da formira vlast u okviru bošnjačkog naroda.

“Bošnjačka politička elita kod Srba bira gubitnike izbora – SDS i PDP – a kod Hrvata im nameću Komšića, tako Hrvati to vide, kao podvalu koju ne mogu da prihvate. Ni mi ne možemo da prihvatimo da sjedimo u toj parlamentarnoj većini u Sarajevu i da se SDA udruži sa svim bošnjačkim partijama za sve ono što je na neki način protiv nas, a za to pribave i političke gubitnike iz Republike Srpske. To se tako u politici ne radi. U politici se dogovara”, istakao je Dodik.

On je ukazao da je ovo trenutak u kojem se još može izgraditi neka vrsta bazičnog povjerenja u BiH i da je za to potreban dogovor tri političke elite i to ne nametanjem.

“Nemoguće je sad promijeniti Ustav i ja to znam. Ali bismo mogli da uradimo neke stvari koje bi mogle da pojačaju povjerenje. Ja sam za to”, poručio je Dodik.

On je rekao da nije za to da se nanosi bilo kakva šteta bošnjačkom narodu, ali da jeste protiv bošnjačkog ekspanzionizma.