Zajedničke istrage EU i BiH
Dodik, Čović i “Trojka” na ispitu: Na stolu je ugovor s EU na koji se godinama čekalo
Vlast BiH ga godinama odbijala: Prema nacrtu ugovora s Eurojustom provodit će se zajedničke istrage EU i BiH protiv kriminala i korupcije
Konačno je sačinjen nacrt ugovora između Agencije Evropske unije za saradnju u krivičnom pravosuđu (Eurojust) i Bosne i Hercegovine, koji obavezuje bh. pravosuđe i policijske agencije na koordinirano djelovanje u istragama protiv kriminala i korupcije i to zajedno sa tijelima EU, saznaje Fokus.ba.
Piše: A. DUČIĆ/Fokus.ba
Na ovaj sporazum čekalo se godinama, a iz EU su svake godine konstatovali da za tako nešto u našoj državi nema spremnosti. Tako je BiH ostala jedna od rijetkih država u regionu koje nemaju saradnju sa evropskom agencijom osnovanom radi suzbijanje teških oblika kriminala.
Ako je suditi prema ozbiljnosti ovog sporazuma u kontekstu obračuna s kriminalnom i korupcijom, ne samo u skladu sa evropskim standardima, nego i uz angažman tijela EU, onda je jasno zbog čega su sve dosadašnje vlasti imale otpor prema njemu.
Ostaje da se vidi hoće li ga aktuelne vlasti, čije su okosnice stranke Milorada Dodika, Dragana Čoviča i „Trojke“, konačno prihvatiti.
Nacrtom ugovora, koji je upućen u proceduru prema Vijeću ministara BiH, dopušta se prenos ličnih podataka između Eurojusta i nadležnih tijela Bosne i Hercegovine, kako bi se podržalo i ojačalo djelovanje nadležnih tijela država članica Unije i BiH, kao i njihova međusobna saradnja u istraživanju i krivičnom progonu teškog kriminala, posebno organiziranog kriminala i terorizma, uz osiguranje odgovarajućih zaštitnih mjera u pogledu temeljnih prava i sloboda pojedinaca, uključujući privatnost i zaštitu ličnih podataka.
Široka je lepeza, kako je vidljivo u nacrtu ugovora, krivičnih djela koja su obuhvaćena zajedničkim istragama Eurojusta i agencija i pravosuđa BiH. Među ostalima to su: terorizma, organizirani kriminal, krijumčarenje droge, pranje novca, trgovina ljudima, ubistva, razbojništva, teške krađe, prevare, finansijske malverzacije, reket, krivotvorenje novca, korupcija, pa čak i genocid i zločini protiv čovječnosti.
Nadležna tijela za saradnju sa Eurojustom bi bila Ministarstvo pravde i Tužilaštvo BiH. S druge strane pristup informacijama iz BiH bi imalo više tijela u EU, a njima bi bili: Evropska centralna banka (ECB), Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF), Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Ured EU za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Ured evropskog javnog tužitelja (EPPO)…
Kako bi se olakšala saradnja, kako je utvrđeno ovim Ugovorom, BiH će postaviti tužioca za vezu u Eurojustu. U svrhu olakšavanja pravosudne saradnje s Bosnom i Hercegovinom, Eurojust može postaviti sudiju za vezu u Bosni i Hercegovini.