Dodik: Ako je tako, onda je najbolje da se razgraničimo

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da je vrijeme da Srbi definišu svoj politički i nacionalni cilj, jer su se međunarodne okolnosti promijenile.

Dodik je rekao da ne misli na promjene američkog ili nekog drugog međunarodnog stava, mada se i tu nešto mijenja, već na činjenicu da Dejtonski sporazum nije poštovan u proteklih 20 godina, da su umanjena prava Republike Srpske, da je položaj Srba u okolnim zemljama težak i da je Srbima sada već dosta svih poniženja.

On je objasnio da je vrijeme da Srbi izađu sa jasnim političkim, nacionalnim programom i zahtjevima, koji bi mogli da budu njihov cilj u ovom vijeku, za razliku od prethodnog, koji je za Srbe bio katastrofalan.

Dodik je istakao da srpski narod mora da se izdigne i kaže šta želi da uradi da mu bude bolje.

“A ne ovako pocijepani na srpski nacionalni i državni korpus, zaokupljen stalno nekim rješenjima, da li Kosovo, da li Republika Srpska, da li ovamo, da li tamo, bez jasnoga putokaza kuda idemo…”, rekao je Dodik za Tanjug.

On je ukazao da je na prvom mjestu potrebno razgraničenje, zato što svi narodi oko Srba, kojima su Srbi donijeli slobodu kroz istoriju, pokušavaju da nacionalnu i državnu gradnju isključivo obavljaju na antisrpskoj politici.

“Od Hrvatske do Bošnjaka ovdje u Bosni, do Albanaca na Kosovu, i Crnogoraca u Crnoj Gori, pa i Makedonaca, koji osporavaju pravo našoj Crkvi tamo da egzistira i mnogo čega drugog. Ako je već tako, onda je najbolje da se razgraničimo”, ocijenio je Dodik.

On je istakao da to ne znači da će Srbi praviti bodljikave žice na svojim ogradama već da samo hoće da afirmišu svoje interese.

“Znači, Republika Srpska, Srbija, četiri opštine Kosova, reintegracija srpske politike i nacionalnih interesa u Crnoj Gori”, objasnio je Dodik pojam “razgraničenja” kako ga vidi.

On je rekao da podržava ideju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o razgraničenju sa Albancima na Kosovu i Metohiji, ali da se istovoremeno zalaže i za razgraničenje u BiH.

Dodik je objasnio da BiH ima unutrašnje, jasno povučene granice, katastraski jasno locirane, koje se zovu entitetske, te da razloga da sutra ne budu neke druge.

“Samo naivni mogu misliti da je problem Bosne završen time što se on hermetički ili hipotetički drži kao takav”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da Republika Srpska treba da nastavi da se bori za svoj pun državni kapacitet, te da vjeruje u tu ideju, bez obzira na neke koji bi se, možda, sada s podsmijehom tome nasmijali.

“Ja vjerujem, jer nekako osjećam taj puls naroda ovdje, koji nije prestao da vjeruje u tu mogućnost”, rekao je Dodik,

Činjenicu da je u Srbiji na žestok otpor opozicije naišla ideja o razgraničenju sa Albancima na Kosmetu, koju je kao lični stav iznio Vučić, Dodik je objasnio konstatacijom da je jedna od boljki srpskog naroda u cjelini da urušava svaki svoj autoritet, i institucionalni i lični.

“Nema moćne nacije u svijetu bez jakog lidera. A Srbi kao da uporno sve ovo vrijeme pokušavaju da sve svoje lidere, ili one kojima je data prilika da budu lideri, nekako osporavaju ili sami uništavaju”, rekao je Dodik.

On je napomenuo da je nekadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić, koji je ubijen, postao veliki državnik tek kada je sahranjen. “Prije toga, šta nismo mogli da čujemo o njemu”, kaže Dodik.

Dodik je ukazao da je jedan dio koncepta međunarodne zajednice da ovim prostorima vlada dugoročno da urušava lidere i institucije.

“Ta priča je potrebna i mi se moramo okupiti oko tog nekog autoriteta”, rekao je Dodik i podjsetio na česta osporavanja srpskog patrijarha, odnosno da se osporava sve što dolazi kao istinski proces traženja i pozicioniranja nacije i naroda.

Dodik je istakao da gaji veliko poštovanje prema Crkvi kao “ključnom elementu srpskog identiteta”, te da smatra da je iz Dečana upućen veoma ozbiljan napad na Vučića zbog njegove ideje o razgraničenju sa Albancima.

“Nemam namjeru da nikom držim predavanja i, naravno, da imam i saosjećanje i empatiju, kako god bi to trebalo da se nazove, prema našim ljudima koji ostaju ili su negdje daleko izvan granica Srbije. Ali, da sada jedna patetična priča o četiri monahinje treba da bude isključivi faktor srpske nacionalne državne politike, to govori da je Srbija demokratsko društvo, u kome je sloboda mišljenja daleko više izražena nego što mnogi žele da priznaju samoj Srbiji”, ocijenio je Dodik.

On je uvjeren da će Srbija uspjeti da zaštiti svoje interese ukoliko se Vučić održi kao državnik, a ne samo kao političar, jer državnik “mora da donosi odluke koje će se možda u tom trenutku proglasiti neshvatljivim ili nekako drugačije, ali će biti donesene isključivo u korist srpskog državnog i nacionalnog interesa”.

Odgovarajući na pitanje kako vidi stav njemačkog kancelara Angele Merkel da nema promjene granica na Balkanu i da li se to odnosilo na Republiku Srpsku ili na Kosovo ili na oboje, Dodik je rekao da je Njemačka “šampion u mijenjanju granica” i da je upravo ona “detonirala promjenu granica u bivšoj Jugoslaviji”.

Na pitanje kako gleda na spekulacije da će se pitanje Kosova i Metohije rješavati na nekoj međunarodnoj konferenciji – Dejtonu dva, Dodik je odgovorio da Srbima ne treba taj Dejton.

“To je glupost. Vidim da pretendujete na to da to treba da riješi diplomatija. Diplomatija će dati pečat, a rješenje moramo mi ovde da ostvarimo. Ukoliko budemo imali jedinstven nacionalni konsenzus, da stav svih organa Srbije bude jedinstven šta se želi o tom pitanju, onda je to sasvim jedna druga stvar. Ne treba oklijevati, jer sve ima neko svoje vrijeme”, zaključio je Dodik.