Dodik agreman novom njemačkom ambasadoru proglasio štetnim po vitalne interese RS

Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), pokrenuo je pitanje vitalnog interesa Republike Srpske zbog davanja agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH Thomasu Fitschenu, u ponedjeljak 5. septembra.

Predsjedništvo BiH je 2. septembra dalo agreman novom njemačkom ambasadoru, glasovima dva člana, Šefika Džaferovića i Željka Komšića.

Na ovoj sjednici Dodik je bio “protiv”, najavljujući kako će odlučiti da li će na ovu tačku dnevnog reda pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa i uputiti ga Skupštini Republike Srpske, piše Radio Slobodna Evropa.

Kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nedeljka Čubrilovića je u ponedjeljak, 5. septembra popodne zaprimio zahtjev člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za održavanje posebne sjednice parlamenta, navedeno je u saopštenju iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Na toj sjednici bi narodni poslanici trebalo da se izjasne o Izjavi člana Predsjedništva kojom se davanje agremana ambasadoru Savezne Republike Njemačke u BiH, koja je usvojena bez konsenzusa, proglašava “veoma štetnim po vitalne interese Republike Srpske”.

Član Predsjedništva BiH pozvao je narodne poslanike da se izjasne, navedeno je u saopštenju.

Po Ustavu BiH, NSRS razmatra Izjavu člana Predsjedništva BiH i ukoliko je deset dana od dana prosljeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva ne stupa na snagu.

Prema Ustavu BiH Predsjedništvo BiH ima devet ovlaštenja, pored ostalog, i vođenje vanjske politike koje uključuje davanje agremana stranim ambasadorima i imenovanje ambasadora BiH.

Prema Ustavu BiH i Poslovniku o radu, za donošenje neke odluke potreban je konsenzus, odnosno da za odluku glasaju sva tri člana.

Ako jedan član Predsjedništva BiH, u ovom slučaju Dodik, glasa “protiv” davanja agremana, a druga dva člana “za”, postoje dvije mogućnosti, kao i kod donošenja svake odluke Predsjedništva.

Dodik u roku od tri dana može tu odluku proglasiti “destruktivnom za vitalni entitetski interes”.

To proglašenje, kako je predviđeno u slučaju člana Predsjedništva iz entiteta Republika Srpska, mora u roku od deset dana potvrditi i Narodna skupština Republike Srpske i to dvotrećinskom većinom (56 od 83 poslanika) kojoj se obraća.

Inače, Milorad Dodik je odbio primiti u oproštajnu posjetu bivšu njemačku ambasadoricu u BiH Christiane Hohmann.

Istovremeno, Dodik je Adisa Ahmetovića, zastupnika u Bundestagu porijeklom iz BiH, usporedio s članovima mladeži Nacionalsocijalističke stranke Adolfa Hitlera. To je osudio predsjedavajući Odbora Parlamenta Njemačke (Bundestag) za vanjsku politiku Michael Roth.

Dodik ni Nijemca Christiana Schmidta ne priznaje za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a protivio se i dolasku njemačkih vojnika u okviru misije EUFOR Althea koje je usporedio s nacističkom vojskom.

Njemačka je obustavila pripremu četiri infrastrukturna projekta u iznosu od 105 miliona eura za entitet Republika Srpska u kojoj je Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata vladajuća stranka.

Šta je agreman?

Prema Bečkoj konvenciji, agreman je pristanak jedne države (države primateljice) da određena osoba može u njoj biti postavljena za voditelja diplomatske misije druge države (države pošiljateljice).

Država pošiljateljica traži agreman prije imenovanja voditelja misije, a država primateljica može ga uskratiti ako joj predložena osoba nije prikladna i pritom nije dužna navesti razloge za uskraćivanje agremana.

Šta je vitalni entitetski interes?

Ustavom BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose jednoglasno.

Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ako svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju. Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran.

Ako se ne pozove na vitalni interes odluka je usvojena.

Odluka je usvojena i ako se pozove na vitalni interes, ali je štetnom ne proglase dvije trećine zastupnika Narodne skupštine RS-a u slučaju srpskog, ili dvije trećine kluba Bošnjaka ili Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH u slučaju bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.