Dobrosusjedski odnosi i uvažavanje vitalni su interes Hrvatske i BiH

U Sarajevu u nedjelju je održana zajednička rasprava o “Nacrtu Memoranduma o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH” održanoj u nedjelju u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Inicijatori Nacrta su Hrvatsko narodno vijeće (HNV BiH), Asocijacija intelektualaca “Krug 99”, Mostarski Krug, Preporod, Srpsko građansko vijeće – pokret za ravnopravnost (SGV-PR), Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Udruženje logoraša Grada Mostara i drugi.

Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, kazao je kako povod za današnju raspravu jeste dokument koji se odnosi na Memorandum o razumijevanju građanske javnosti i državotvorne političke volje BiH, a povodom Deklaracije hrvatskog Sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH.

“Naš osnovni cilj i namjera jeste da se obratimo, kao građanska javnost demokratskoj javnosti Hrvatske i u tom smislu očekujemo da će nam se priključiti i druge nevladine organizacije kao i institucije civilnog društva čime bismo u punoj ili većoj mjeri iskazali ovaj prvi segment koji se odnosi na građansku javnost BiH”, kazao je Kulenović.

Pojasnio je kako bi upućivanje Memoranduma moglo imati i značaj upućivanja legalnog poziva hrvatskom Saboru, predvidjeli su da će u narednom periodu od mjesec pokušati animirati i zastupnike od Kantonalnih skupština, entitetskih do državnog nivoa kako bi na taj način priskrbili legitimitet upućivanja jednog ovakvog dokumenta hrvatskom Saboru.

Osnovni akcent, dodaje, jeste na upućivanju Memoranduma i demokratskoj javnosti Hrvatske i hrvatskom Saboru, ali u cilju međusobnog razumijevanja i otvaranja dijaloga kako s demokratskim društvom tako i Saborom, u smislu razumijevanja ”čvrste i nepokolebljive volje o tome šta BiH jeste i šta u budućnosti može biti”.

Najavio je i današnji razgovor o operativnom planu kako bi u periodu od najviše mjesec dana utvrdili da li su uspjeli prikupiti veći broj organizacija civilnog društva, ali pogotovo da li će se odazvati zastupnici bilo koje političke stranke iz BiH, na svim nivoima vlasti.

Današnjom raspravom otvoren je javni dijalog o određenim pitanjima, rekao je Kulenović uz napomenu da stavke o potvrđivanju predstavljaju citat iz Deklaracije hrvatskog Sabora ili dijela navoda u tom dokumentu, a stavka o odbijanju predstavlja njihov stav koji će usaglašavati u narednom periodu.

Kulenović je ponovio poziv za dijalog uz napomenu da “nema niko na ovim prostorima interes da vječno živimo u međusobnim sukobima i nepovjerenju”.

Emir Zlatar

Emir Zlatar iz VKBI-ja kazao je kako je za tu organizaciju neprihvatljivo da Republika Hrvatska ima bilo kakvu vrstu protektorata nad državom BiH.

“Želimo apsolutno reciprocitetne partnerske dobrosusjedske/komšijske odnose, a nikako supremaciju nad onim što jeste država BiH”, rekao je Zlatar koji je pojasnio kako će na sesiji biti iznesena razmatranja o određenim pitanjima te ponovio kako je ovo poziv Saboru Republike Hrvatske da preispita donesenu Deklaraciju i objasni zbog čega je sama Republika Hrvatska svojom deklaracijom izvršila segregaciju svojih državaljana, odnosno podjelu na Hrvate i nehrvate.

Marinko Pejić iz Hrvatskog narodnog vijeća, kazao je kako je zadovoljan Deklaracijom o razumijevanju i da je sagledano sve što je loše u odnosu na BiH.

Marinko Pejić

Nada se da će dokument imati pozitivni odjek u smislu uspostavljanja prijateljskih odnosa s Republikom Hrvatskom jer bez toga u ovoj regiji nema dobre budućnosti.

Osvrnuvši se na stav predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović tokom posjete Turskoj, da Hrvatska treba biti tutor Hrvata u BiH, a Turska tutor Bošnjaka u BiH, kazao je kako je razočaran ovom izjavom.

Smatra kako se treba oduprijeti svima koji ne žele saradnju i dobru volju da poštuju integritet i nezavisnost BiH.

Alija Behram, iz Mostarskog kruga, podsjetivši kako već duži niz godina u Mostaru nema Gradskog vijeća, smatra kako je Europa u nekoj fazi čekanja šta će biti s Mostarom i čiji će Mostar biti.

“Na rješenje Mostara čeka se zajedno s rješenjem tzv. Trećeg entiteta ili reinkarnacije Herceg-Bosne kroz izmjene Izbornog zakona, na čemu insistitira HDZ, ali uz veliki broj pokrovitelja iz te Europe koja nam želi držati lekcije o demokratiji”, rekao je Behram, koji je podsjetio kako je veliki broj građana zabrinut i pita se u kom smjeru ide BiH s takvim susjedima?

Alija Behram

Bivši gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić kazao je kako je veoma važno da se nevladine organizacije i nevladin sektor u cjelini uključi u stvaranje javnog mnijenja u BiH, uz napomenu da se “nama javno mnijenje stvara kod susjeda i preko njihovih medija“.

Smatra kako se u BiH mora iskazati svoje mišljenje i ne čekamo šta će reći politika.

Istakao je kako je veoma važno da se što veći broj ljudi uključi u ovu kampanju stvaranja javnog mnijenja i tako odbijemo napade iz susjednih zemalja.

“Deveti januar je bila jedna demonstracija moći, sile i uticaja Srbije ovdje na stanje u BiH, kao što je bila Deklaracija o položaju Hrvata u BiH u hrvatskom Saboru”, smatra Komšić.

Dodao je kako građani moraju biti upoznati s obavezama tih država koje proizilaze iz Dejtonskog sporazuma.

“Iz ovog dokumenta vidi se da te države, kao potpisnice Dejtonskog sporazuma nisu dobile nikakva prava u BiH niti nad BiH, oni su samo dobili obaveze”, rekao je Komšić i podsjetio kako Dejtonski sporazum u nazivu ima riječ mir i da su potpisnice obavezne garantirati suverenitet, teritorijalni integritet, demokratska prava građana BiH i ravnopravnost naroda.

Ivo Komšić

“Oni sebi uzimaju za pravo ono što nemaju, a to znači da se direktno miješaju u naše unutrašnje stvari, narušavaju naš politički i državni suverenitet, teritorijalni integritet jer pogledajte iz Beograda dolazi priča o promjeni granica, narušavaju naša demokratska prava“, rekao je Komšić uz podsjetnik da Dejtonski sporazum ima velika ograničenja, ali da u potpunosti štiti državu BiH i njen suverenitet i teritorijalni integritet.

Inicijatori su u nacrtu potvrdili da su vitalni interesi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske razvoj dobrosusjedskih odnosa utemeljenih na međusobnom uvažavanju, otvorenom i konstruktivnom dijalogu, te reciprocitetu, i punom priznanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti, internacionalnom i pravnom subjektivitetu naših država, kao i trajne, historijske upućenosti građana i naroda na iskrenu saradnju u svim oblastima društva i države.