Djevojčice nisu roba: BiH je zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima

Bosna i Hercegovina je prepoznata kao zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima, a posebno je zabrinjavajuće da su posljednjih godina sve više na udaru djeca, istaknuto je na javnoj tribini “Nije njen izbor – djevojčice nisu roba”.

Tribina je dio istoimene kampanje koja se provodi u okviru obilježavanja 18. oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima u organizaciji udruge „Novi put“, u suradnji s fondacijom „Lara“, fondacijom „Udružene žene“ iz Banja Luke, udruženjem „Zemlja djece u BiH“ iz Tuzle te s Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima Ministarstva sigurnosti BiH.

– Cilj tribine je da se potaknu akteri, nadležnih institucija i nevladinog sektora te šire javnosti, za proaktivnu identifikaciju žrtava prinudnih brakova, odnosno djevojčica koje se prisilno udaju. BiH je nažalost prepoznata kao zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima, a ono što nas zabrinjava je da u zadnjih deset i više godina je činjenica da je sve veći broj žrtava maloljetan, a većina žrtava su državljani BiH – izjavila je Abida Pehlić iz udruženja „Novi put“.

Kazala je kako su najčešće žrtve pripadnici romske manjine.

– Ono što želimo postići je poboljšanje identifikacije žrtava, posebno djevojčica žrtava prisilnih brakova, koje su najčešće pripadnice romske nacionalnosti. Međunarodna zajednica bh. vlastima najviše spočitava to što se iskorištavanje romske djece karakterizira kao tradicija romske zajednice i običajno pravo, a ne kao kršenje prava i jedno teško krivično djelo – ustvrdila je Pehlić.

Dodala je kako ovogodišnja statistika, koja se objedinjava na nivou čitave države, još nije dostupna, a prema prošlogodišnjoj, u BiH je identificirana 61 žrtva trgovine ljudima.

– Zabrinjavajuće je da su 54 žrtve bile maloljetne. Nas brinu neidentificirane žrtve, posebno romska djeca, gdje se udaja djevojčica od 12 godina ne smatra kršenjem, već nečim uobičajenim – upozorila je Pehlić.

Dodala je kako BiH ima dobre zakone, ali se oni, prema njezinim riječima, ne provode kako bi trebalo.

Koordinator tima za borbu protiv trgovine ljudima Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Ivan Milićević predstavio je aktivnosti koje se provode u HNK-u.

– Za kaznena djela trgovine ljudima jako su velike kazne i zakonodavstvo je tu prepoznalo problem. Svima nama treba osvješćivanja, naša vlada (Vlada HNK) ima tri tima: za borbu protiv trgovine ljudima, za borbu protiv nasilja u porodici te poboljšanje statusa Roma. Sarađujemo jer se naši poslovi prepleću – kazao je Milićević.

Po njegovim riječima, jedan od osnovnih problema su ugovoreni brakovi.

– Ta praksa posebno je zastupljena u romskim zajednicama, ali nema govora da je običajno pravo iznad zakona. Ne može se prodati dijete kao da je vreća krompira. Imali smo slučaj gdje je žena s našeg područja prodala dijete u Banjaluku, a ta je majka pravomoćno osuđena – kazao je Milićević.

On je upozorio i na problem prosjačenja, no naglasio je kako treba raditi na rušenju predrasuda da se prosjačenje i ugovoreni brakovi odvijaju isključivo među pripadnicima romske populacije.

– Ne prose samo Romi, ne prodaju svoju djecu samo Romi i to je stereotip koji moramo suzbiti. Svima nama treba edukacija po tome pitanju i treba apsolutno izbjegavati takvu vrstu stereotipa – poručio je.

Po njegovim riječima, Vlada HNK-a prepoznala je problem iskorištavanje djece u prosjačenju, stoga je u Mostaru formiran centar za smještaj te djece.

Postavljeni su neki glavni temelji kako bi se moglo kvalitetno raditi i odblokirane su neke stvari. Nadam se da ćemo u budućnosti riješiti taj problem prosjačenja, jer je ono u domeni prekršaja, a ako postaje elementi kaznenog djela, onda je ono i kazneno djelo – zaključio je Milićević.