Skočibušić zaposlio kćerku Jelke Milićević, sebi želi osigurati ostanak na funkciji

U novembru 2021. godine Siniša Skočibušić imenovan je za direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH na mandatni period od četiri godine. Odmah je počašćen plaćom koja je za više od hiljadu maraka veća od one koju je dobijao njegov prethodnik. A da bi uopće mogao biti imenovan na ovu funkciju, prethodno je moralo doći do izmjena uslova konkursa. Samo za njega. Naravno, i to je riješeno, jer gdje postoji volja, nađe se i način.

Piše: Sanela KARAICA/Fokus.ba

Dolaskom na čelo Zavoda, Skočibušić se dijeljenjem pozicija i radnih mjesta pobrinuo da oko sebe okupi pouzdane ljude i bliske prijatelje. Sada se radi na izmjeni Pravilnika o radu i sistematizacije. Cilj je, između ostalog, da se direktor Zavoda bira na neodređeno vrijeme. Suprotno odredbama Statuta.

Skrojeno po mjeri

Prema informacijama do kojih je došao Fokus, mnogo je nepravilnosti u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, a velikim dijelom to su utvrdili i federalni revizori. Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH u svom izvještaju o poslovanju ovog zavoda u 2021. godini otvorio je brojna pitanja, o čemu su izvještavali mediji. Akcenat je tada stavljen na sporne nabavke vakcina, a mi ćemo se u ovom tekstu baviti nekim drugim pitanjima.

Prvo, kako je Skočibušić uopće došao do direktorske fotelje, odnosno kako je s pozicije vršioca dužnosti izabran za direktora? Naime, prije raspisivanja konkursa promijenjen je Pravilnik o uslovima u pogledu vrste završenog fakulteta zdravstvenog usmjerenja koje moraju ispuniti osobe koje se prijavljuju.

Ranijim propisom tražena je završena specijalizacija iz oblasti epidemiologije ili socijalne medicine i organizacije s ekonomikom zdravstva ili zdravstvene ekologije i higijene. I Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da „djelatnost javnog zdravstva obuhvata djelatnost socijalne medicine i organizacije s ekonomikom zdravstva, epidemiologije, higijene i zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije i sanitarne hemije“.

Ovako je izgledao konkurs za direktora koji je raspisan 2019. godine.

S obzirom na to da je Skočibušić specijalista infektologije, koja nije nigdje navedena, Ministarstvo zdravstva FBiH izmijenilo je Pravilnik neposredno prije raspisivanja konkursa u skladu s njegovom spremom. Zanimljivo je i to da je Statutom Zavoda, pored ostalih uslova, precizirano da za direktora može biti izabrana osoba koja „nije krivično kažnjavana“.

Taj uslov se u konkursu „izgubio“, ali je zato dodata „infektologija“.

U Agenciji za državnu službu FBiH kazali su nam da Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH nije u sistemu državne službe i direktor ove institucije nije državni službenik. Međutim, neke vlade nadležne za imenovanje rukovodilaca zavoda ili drugih organa izvan državne službe traže uvjerenja o nekažnjavanju ili nevođenju krivičnog postupka kao uslov za imenovanje, odnosno izbor direktora. Takva je praksa i u velikom broju kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, ali ne i u federalnom.

Revizori upozorili na plaću

Upravni odbor Zavoda odmah se pobrinuo da direktoru poveća plaću. Prema navodima revizora, odlukom UO za period od 17. 11. 2021. do 31. 12. 2022. godine utvrđena je plaća direktora u visini 4,95 prosječnih mjesečnih neto plaća isplaćenih u Federaciji BiH u prethodna tri mjeseca. Pretvoreno u KM, radilo se o neto iznosu s porezom na dohodak od 4.940 maraka. Prethodnom direktoru isplaćivano je 3.894 KM.

– Uvažavajući činjenicu da je Zavod budžetski korisnik, te da su plaće izabranih dužnosnika i rukovodećih državnih službenika na osnovu Zakona o plaćama i naknadama plaća u organima vlasti Federacije BiH određene u znatno manjem iznosu od plaće direktora, ne možemo potvrditi opravdanost utvrđenog iznosa plaće direktora Zavoda – naveli su revizori.

Preporučili su poduzmanje aktivnosti na usklađivanju plaće direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH s plaćama ostalih rukovodećih državnih službenika budžetskih korisnika. To je, otprilike, od 2.200 do 2.700 KM.

Stranačko i prijateljsko zapošljavanje

Nakon što je zaposlio sebe, direktor Skočibušić pobrinuo se da i drugima pruži priliku da dođu do posla. Prema našim informacijama, među njima je i kćerka još aktuelne ministrice finansija FBiH i kolegice iz HDZ-a BiH Jelke Milićević.

Ivona Čule, magistar inženjer hemijskog inženjerstva, primljena je u radni odnos odlukom direktora od 9. maja 2022. godine na poziciju „stručni saradnik – diplomirani inženjer“. Ugovor je na neodređeno vrijeme uz probni rad od šest mjeseci.

Na konkurs su se javila 33 kandidata, od kojih je 27 ispunjavalo formalno-pravne uslove. Na intervju, koji je održan 29. aprila, pojavilo se njih 20. Komisija je nakon obavljenog intervjua sačinila listu uspješnih u čijem vrhu je, s maksimalnim brojem bodova, bila upravo Čule. Poznato je da je i druga kćerka ministrice Milićević, Sanja Đolo, prije više godina dobila posao u Agenciji za vodno područje Jadranskog mora.

Posao u ZZJZ dobila je i Maja Arapović, za koju upućeni tvrde da je supruga specijaliste infektologa Sveučilišne kliničke bolnice Mostar i profesora na Medicinskom fakultetu u Mostaru Jurice Arapovića. Ona je krajem prošle godine zaposlena na određeno vrijeme na poziciji voditelja Službe za edukacije i istraživanja. Doktor je veterinarskih nauka.

U konkursnoj proceduri dobila je maksimalni broj bodova, a druga kandidatkinja koja je ispunjavala formalno-pravne uslove odustala je od prijave. Navedena Služba za edukacije i istraživanja, sudeći prema aktuelnoj unutrašnjoj organizaciji, objavljenoj na stranici Zavoda, uopće ne postoji.

Unutarnja-organizacija-ZZJZFBiH_aktualna

Doduše, kako saznaje Fokus, u pripremi je nova sistematizacija kojom je predviđeno osnivanje ove službe, ali je pitanje zašto i kako je konkurs raspisan unaprijed, za trenutno nepostojeće radno mjesto.

Mnogo konkursa raspisao je direktor Škočibušić, a neke i dok je bio vršilac dužnosti. Još jedno sporno zapošljavanje odnosi se na poziciju stručnog saradnika za zaštitu na radu, na godinu dana, uz mogućnost produženja. Na konkurs se javilo ukupno 13 kandidata, a 11 je ispunilo formalno-pravne uslove pa su pozvani na intervju 30. jula 2021. godine.

Najuspješniji kandidat, prema ocjeni komisije, bio je Edin Bešić, profesor odbrane i sigurnosti, s kojim je zaključen ugovor o radu.

Ne ulazeći u tvrdnje radnika Zavoda o tome da je riječ o bliskom prijatelju direktora, ukazat ćemo na druge razloge zbog kojih je sporno njegovo zapošljavanje. Tačnije, ovaj kandidat u svakoj drugoj situaciji i instituciji bio bi eliminiran u startu konkursne procedure.

Prema Pravilniku o uslovima koje moraju ispunjavati radnici za zaštitu na radu, programu, sadržaju, načinu i troškovima polaganja stručnog ispita propisana je i stručna sprema. Tako se, između ostalog, navodi da poslove radnika za zaštitu na radu može obavljati „lice koje ima visoku stručnu spremu – VII stepen ili visoko obrazovanje prvog ciklusa Bolonjskog sistema studiranja (koje se vrednuje s najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova) iz grupe tehničkih, medicinskih i prirodnih nauka“. Kandidat Bešić na ovo radno mjesto primljen je s fakultetom društvenih nauka i ima zvanje „profesor odbrane i sigurnosti“.

Saradnik za pravne poslove Transparency Internationala u BiH Damjan Ožegović naglašava da je sam institut javnog konkursa toliko obesmišljen, da niti garantuje izbor najboljeg kandidata, niti u većini slučajeva može garantovati ikakvu nepristrasnost pri izboru.

– Formalne procedure se zadovolje i konkursi pravno nisu sporni, međutim suštinski je jasno da su od početka bili namješteni preferiranim kandidatima. Međutim, postoje slučajevi prijema i zapošljavanja kroz procedure javnih konkursa, koji čak i ne ispunjavaju sve uslove iz pravilnika o sistematizaciji ili drugih akata. Iskustvo Centra za besplatno pružanje pravne pomoći koji djeluje pri TI u BiH jeste da su saznanja o ovakvim zapošljavanjima proslijeđivana nadležnim upravnim inspekcijama koje su najčešće utvrđujući činjenično stanje izricale kaznene mjere i naloge za prekid radnih odnosa sa tim licima, odnosno razrješenja dužnosti – kaže Ožegović.

Konkurs na neodređeno vrijeme

Direktor Zavoda imenuje se na četiri godine s mogućnošću reizbora za još jedan mandatni period. Tako se navodi u članu 39. Statuta. Međutim, prema Prijedlogu novog pravilnika o radu, verzija od 6. januara ove godine, u koji je Fokus imao uvid, planovi su nešto drugačiji. Naime, u članu 20. (Ugovor o radu s direktorom) planirano je da se ovaj ugovor može zaključiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Na ovaj način aktuelni direktor vjerovatno želi sebi osigurati funkciju na duže staze, neovisno o političkim kalkulacijama, a za usvajanje ovog dokumenta svakako će trebati podršku Upravnog odbora čija je jedna od članica njegova saradnica Slađana Šarac, voditeljica Službe za zdravstvenu ekologiju.

Malo je poznato da je ona prije desetak godina bila pomoćnik direktora – menadžer kvaliteta, kada je na čelu Zavoda bio Željko Ler. Zadatak joj je bio akreditacija laboratorije Zavoda, što joj, sudeći prema zapisnicima sa sjednica Upravnog odbora iz 2014. godine, nije baš polazilo za rukom.

S ciljem ubrazanja procesa akreditacije, u decembru 2012. godine formiran je Odjel za kvalitet, koji je predvodila Šarac. Međutim, željeni rezultati su izostali, a o svemu je raspravljao i Upravni odbor. Na jednoj od sjednica kojom je predsjedavao Goran Čerkez, direktor Ler je kazao da je napravljen plan sastanaka za prvih šest mjeseci 2013. godine, koji su se redovno održavali, te „da od menadžera za kvalitet nije uslijedilo daljnje planiranje redovnih sastanaka iako su na tome insistirali i zaposleni u laboratorijama“.

Dalje je naveo da je provedena i anonimna anketa među zaposlenima i da je sve upućivalo na zaključak da Šarac nema menadžerskih i organizacionih sposobnosti, te da neće uspjeti provesti proces akreditacije. Nakon toga, njeni poslovi dati su u nadležnost drugim zaposlenim koji su u rekordnom roku okončali zadatke.

Međutim, vremena se mijenjaju. Šarac će, prema našim saznanjima, u novoj sistematizaciji dobiti čak dvije rukovodeće pozicije – pomoćnika direktora za zdravstvenu ekologiju i voditelja Sektora zdravstvene ekologije. Informacije radi, laboratorije su upravo unutar ovog sektora, a vidjeli smo kako su ranije ocijenjene njene sposobnosti.

Iz Transparency Internationala u BiH naglašavaju da se nerijetko dešava da se kroz sistematizaciju radnih mjesta i izmjenu propisa koji se odnose na ovu tematiku unaprijed profiliše izabrani kandidat, što je jedan od većih ili očiglednijih koruptivnih rizika.

– Podaci iz monitoringa reforme javne uprave, koji je proveo TI u BiH, pokazuju da organi uprave često ne iskazuju realne potrebe u planiranju sistematizacija. Uprava često predimenzionira svoje zahtjeve za novim radnim mjestima što se koristi kao osnov za zapošljavanje određenih kadrova bliskih rukovodstvima ili političkim partijama – kazao je Ožegović.

Od Zavoda za javno zdravstvo FBiH smo prije dvije sedmice zvanično zatražili odgovore i komentare na informacije koje navodimo u tekstu. Međutim, do danas se nisu očitovali. Ukoliko naknadno dobijemo odgovor, bit će objavljen na našem portalu.