Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Tarik Đođić

Direktor Al Jazeera Balkans: Priznanja su potvrda da smo na pravom putu

tarik_djodjic_al_jazeera

“Ponosni smo na činjenicu da je to vrlo disperziran sadržaj koji nudi različite stvari. Ponekad ne možete vjerovati šta sve ljude interesuje”, kaže Đođić

Na adresu Al Jazeere Balkans, jedne od najgledanijih regionalnih televizija, ovih dana stiglo je YouTube priznanje “Silver Creator Award”, koje se dodjeljuje zvaničnim YouTube kanalima s premašenih 100.000 pretplatnika. Osim tim brojem, Al Jazeera Balkans se može pohvaliti i s više od 125 miliona pregleda videosadržaja, što je svrstava među najgledanije regionalne medije i na YouTubeu.

Bio je to jedan od povoda razgovora s Tarikom Đođićem, direktorom televizije Al Jazeera Balkans, koji je za AA kazao kako kolektivu ove televizije mnogo znači podatak da već skoro 110.000 ljudi redovno dolazi na zvanični Youtube kanal Al Jazeere Balkans. Đođić ističe kako je to prije svega i dokaz da ljudi gledaju Al Jazeeru Balkans, javlja Anadolu Agency (AA).

“Možda je bitno istaći da u ovih sedam godina emitovanja imamo preko 130 miliona posjeta na našem Youtube kanalu. Ljudi ga posjećuju da bi vidjeli neke stvari u kojima nema žutila, nema spektakla, odnosno to su stvari koje nisu estrada i reality. To su vijesti, filmovi, informisanje i obrazovanje. Ljudi to prepoznaju i dolaze”, naglasio je Đođić.

Kada je u pitanju struktura gledalaca u regionu, Đođić navodi kako prednjače Srbija i BiH, zatim Hrvatska pa ostale zemlje.

“Pokušavamo jednu tradicionalnu, konzervativnu televiziju, konzervativnu u smislu onoga što objavljuje, a to su vijesti i provjerene informacije bez trčanja u spektakl i žutilo, približiti ljudima i na način da koristimo te nove medije, koji se već i ne mogu više tako nazivati. Ljudi to prepoznaju, dolaze i to nam je nekako priznanje da smo na dobro putu”, naglasio je Đođić.

Na pitanje šta to najviše privlači gledaoce kada je riječ o sadržaju koji emituje Al Jazeera Balkans, generalni direktor televizije kaže kako su to različite stvari, od dokumentarnih filmova, preko vijesti koje su zabilježene okom Al Jazeera Balkans kamere ili objektivima kamera iz globalne mreže.

“Ponosni smo na činjenicu da je to vrlo disperziran sadržaj koji nudi različite stvari. Ponekad ne možete vjerovati šta sve ljude interesuje. Sve su to naši sadržaji, Al Jazeerini sadržaji. Mislim da brzo bilježimo na jednom klipu milioniti pregled. Ljude jednostavno zanima kada im date sadržaj koji drugi nemaju”, objašnjava Đođić.

Podsjeća kako se Al Jazeera Balkans trudi da tačna i provjerena informacija dođe do njene publike. Osim toga, ono što Đođić smatra vrlo bitnom misijom televizije na čijem je čelu, jeste da ona pokušava donijeti na ove prostore i više svijeta.

“Drugi mediji su, čini mi se, ponekad pomalo i zatvoreni. Pokušavamo da ljudima kažemo da se nešto dešava i u svijetu, mimo onih nekoliko kilometara oko nas. Da svijet i dalje ima svoje probleme, napretke, nova dešavanja. Upravo toga je puno u tim najgledanijim videozapisima i momentima Al Jazeere Balkans. Ako se u svijetu nešto dramatično ili važno dešava, ljudi znaju da na AJB-u mogu dobiti brzu i pouzdanu vijest s mjesta događaja”, naglasio je Đođić.

AJB DOC kao odskočna daska za svjetske nagrade poput Oscara

Al Jazeera Balkans je, u saradnji s Al Jazeera Media Networkom i Al Jazeera Media Institutom, u septembru prošle godine realizovala prvo izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC, na koji se prijavilo oko 300 autora iz 30 zemalja. Dalo se pretpostaviti da će to biti ozbiljna smotra dokumentarnog filma, a to je svakao potvrđeno i nedavnom objavom nominacija američke Akademija filmskih umjetnosti i nauka, koja je predstavila filmove u svim kategorijama za 91. dodjelu nagrade Oscar. Dobitnik glavne nagrade na AJB DOC Film Festivalu, dokumentarni film “O očevima i sinovima”, autora Talala Derkija, jedan je od pet nominovanih za najbolji dokumentarni film.

Đođić je komentarišući uspjeh festivala naglasio kako se on krije u posvećenosti male ekipe Al Jazeerinih ljudi, koji nisu imali prevelike ambicije kod ovog festivala.

“Mi smo pokušali povezati ono što Al Jazeeri i Al Jazeeri Balkans treba, a to su filmovi koje ćemo prikazivati, odnosno da napravimo festival koji bi bio platforma za televizijske filmove u regionu i šire. Vrlo mala ekipa ljudi je učestvovala u tome, te je jednim velikim entuzijazmom organizovala stvari na vrhunski način ne trošeći pretjerano resurse, u mnogim momentima samih sebe. Dakle, jedan nevjerovatan uspjeh koji pokazuje da kada imate posvećenu ekipu kojoj date povjerenje, to može dati nevjerovatne rezultate”, kazao je Đođić.

Na pitanje da li se nakon ovakvog uspjeha AJB DOC može već smatrati svojevrsnom odskočnom daskom za svjetske festivale i nagrade, između ostalih i za Oscar, Đođić odgovara da bi se to možda moglo i tako nazvati.

“Ono što je sad potrebno jeste da se održi taj dostignuti nivo. Mi se nadamo jednako dobrom ili boljem drugom izdanju. Moram priznati da sam iznenađen tim ogromnim uspjehom, publicitetom koji je dobio, a najviše kvalitetom filmova koji su bili na AJB DOC-u. Festival će ponovo biti u septembru, otprilike ćemo zadržati istu formu, nadam se s još većem publicitetu, mada su nama dvorene bile pune i na prvom festivalu”, istakao je Đođić.

Saradnja s brojnim produkcijskim kućama iz regije

Govoreći dalje o dokumentarnom filmu kao bitnom segmentu sadržaja koji u svom programu nudi Al Jazeera Balkans, Đođić ističe kako je na početku bilo problema oko uspostavljanja cijele industrije. Kako navodi, nekad su ljudi ovdje dolazili misleći da Al Jazeera ima neograničene resurse.

“Moram reći Al Jazeera nema neograničene rezurse, već se trudi da resurse koje ima troši u ono što zovem neposrednom proizvodnjom. Al Jazeera ima 250 zaposlenih i cijela naša administracija je pet ili šest ljudi, sve ostalo su neposredni proizvođači i mi se trudimo da resurse i novac koje imamo potrošimo u ono što je zaista naša primarna uloga, a to su vijesti i filmovi”, pojasnio je Đođić.

Kako je rekao, puno je produkcijskih kuća s kojima je AJB sarađivala, ne samo iz BiH, već i iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije. Puno je kuća koje su u saradnji s AJB-om preživjele svo ovo vrijeme. Prema riječima Đođića, nažalost nivo produkcije na ovim prostorima bi bio znatno niži da nije bilo Al Jazeere.

U slučaju Al Jazeere Balkans, recept za uspjeh bi, prema riječima Đođića, bio posvećenost poslu i timski rad.

“AJB je pružila priliku mnogim vrsnim profesionalnicima iz ovog regiona. Volim kazati ‘ne znam ni jednu stvar najbolje na svijetu, ali se trudim da saznam ko najbolje zna’. Televizija je vrlo kompleksna stvar, televizija mora imati jedan harmonični odnos unutar sebe kako bi se razvijala i kako bi svi segmenti došli do izražaja. Naravno tu je svakako fer odnos prema zaposlenima. Ono što obećamo pokušavamo da održimo i nikad nismo prekršili riječ. Nikada naše zaposlenike nismo gledali kao manje vrijedne, nego kao sastavni dio tima i kolektiva, i mislim da taj fer odnos daje rezultat”, zaključio je Đođić.

Al Jazeera Balkans počela je s emitiranjem programa u novembru 2011. iz centralnog i moderno opremljenog studija u Sarajevu. Pored sarajevskog studija, Al Jazeera Balkans ima i dva studija u Beogradu i Zagrebu koji su uz pomoć napredne kontrole linkom povezani s režijom u Sarajevu, tako da s tri studija upravlja jedna režija. Osim toga, Al Jazeera je otvorila dopisništva u Ljubljani, Skoplju, Podgorici i Prištini. Al Jazeera Balkans ima dopisnike i u brojnim drugim gradovima u i izvan regiona, te koristi i globalnu mrežu dopisništava Al Jazeera Media Networka.