Dilberović: Naša obaveza da se mladi stručnjaci vrate u BiH
Federalna ministrica obrazovanja i znanosti Elvira Dilberović u razgovoru za Fenu kazala je kako su obrazovanje i nauka godinama marginalizirani i ne daje im se potrebno značenje, pa se na njih gleda kao na nekakvu poteškoću ili običnu budžetsku stavku.
Naglasila je kako se takav pristup treba mijenjati, jer je riječ o razvojnim i pokretačkim snagama našeg društva koje zaslužuju puno više pažnje i puno više ulaganja, na čemu će njezino ministarstvo nastaviti kontinuirano inzistirati.
Govoreći o radu Ministarstva u protekloj godini, ministrica Dilebrović kazala je kako su ispunjeni svi programski ciljevi i zadatci, istaknuvši kako je u okviru različitih programa ovo Ministarstvo podržalo projekte iz oblasti obrazovanja i znanosti u ukupnom iznosu od oko sedam milijuna maraka.
– Ova su sredstva realizirana za (su)financiranje programa i projekata iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg te visokog obrazovanja i studentskog standarda, kao i iz oblasti znanosti od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine – kazala je.
Solidni rezultati, s obzirom na raspoloživa sredstva koja su, po njzinim riječima, definitivno nedovoljna, ostvareni su i u oblasti potpore znanstveno-istraživačkom i istraživačko-razvojnom radu, svakako zahvaljujući i višegodišnjoj uspješnoj suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama koje su u potpunosti uključene u proces raspodjele sredstava.
– Naš osnovni cilj jeste dobra obrazovna politika, pri čemu bih, svakako, istaknula veliku ulogu i važnost koju je i u protekloj godini imala Koordinacija ministara obrazovanja i znanosti u Federaciji BiH. Tako su na sjednicama Koordinacije u prošloj godini usvojeni i dokumenti bitni za unapređenje udžbeničke politike u FBiH, između ostalog, Smjernice za pripremanje i odobravanje udžbenika, radnih udžbenika i drugih nastavnih sredstava za osnovne i srednje škole koje bi kantonalnim ministarstvima obrazovanja trebale poslužiti kao osnova za donošenje kantonalnih zakona o udžbenicima – kazala je Dilberović.
Istaknula je veliko zadovoljstvo nizom programa koje Ministarstvo realizira, a koji su se pokazali kao vrlo značajni s aspekta reforme obrazovanja u skladu sa zahtjevima Reformske agende za BiH za razdoblje 2015.-2018. godina i Programa rada Vlade Federacije BiH za razdoblje 2015.-2018. godina, a kako je kazala, tu se prije svega misli na zahtjev za poboljšanje usklađenosti obrazovanja sa zahtjevima tržišta rada, znanstveno-tehnološkog razvoja i promociju cjeloživotnog učenja i obrazovanja zasnovanog na ključnim kompetencijama.
– Uspješno smo realizirali projekt nabavke besplatnih udžbenika za učenike u stanju socijalne potrebe koji pohađaju devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji BiH, u iznosu od 500.000 maraka, što držimo izuzetno važnom socijalnom mjerom. U ovom projektu je sudjelovalo svih 10 kantona , a nabavljeno je 72.453 udžbenika i obuhvaćeno 12.523 učenika.
Ministarstvo obrazovanja i nauke nastavilo je podržavati i organizirati različite programe i projekte populariziranja znanosti i promocije rezultata znanstveno-istraživačkog rada, koji su prvenstveno bili usmjereni prema mlađoj populaciji, učenicima i studentima – ustvrdila je ministrica Dilberović, napomenuvši kako je velika pažnja posvećena i potpori izdavaštvu u oblasti znanosti, odnosno otkupu akademskih i znanstvenih izdanja i njihovoj dodjeli univerzitetskim bibliotekama u FBiH.
– Međutim, sve ovo ne znači da smo zadovoljni ukupnim stanjem, ali u okviru raspoloživih sredstava nismo u mogućnosti praviti značajnije pomake i kreirati nove programe potpore. Nažalost, proračun za obrazovanje i znanost je nedovoljan, pa moramo, da tako kažem, pametno raspolagati sredstvima da bi imali vidljive i prepoznatljive projekte – kazala je Dilberović, naglasivši kako se svi programi potpore mogu u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu podići na višu razinu, isključivo ako se za njihovo realiziranje osiguraju daleko veća financijska sredstva od postojećih.
– Usporedbe radi, u većini zemalja okruženja i EU se za znanost i istraživanje na godišnjoj razini izdvaja 2-3 posto GDP-a. U slučaju FBiH, to bi, umjesto dosadašnjeg proračuna za znanost od 2,3 miliona maraka, značilo izdvajanje od oko 400-600 miliona maraka – dodala je.
Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti u 2017. godini za oblast predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja te oblast udžbeničke politike izdvojilo je ukupno 1,9 miliona maraka.
Između ostaloga, Ministarstvo je podržalo školovanje djece romske nacionalnosti s preko 50.000 maraka, projekte poboljšanja kvalitete praktične nastave u srednjem obrazovanju s blizu 120.000 i usavršavanja prosvjetnih radnika s više od 152.000 , te inkluzivno obrazovanje i uvođenje stranog jezika u predškolske ustanove s više od 624.000 maraka.
Ministarstvo je subvencioniralo smještaj i ishranu za oko 400 studenata u studentskim domovima u FBiH te osiguralo 241 studentski zajam putem Fonda za studentske zajmove FBiH, a također su podržana 52 studenta s invaliditetom i studenta Roma te 66 projekata u okviru potpore studentima i studentskim organizacijama.
Također, Ministarstvo kontinuirano podržava i realiziaciju projekata međunarodne akademske i studentske mobilnosti i razmjene te je za mobilnost studenata i nastavnika financijski podržalo ukupno 144 stipendije i participacije. Zadržan je i kontinuitet kada je u pitanju potpora razvoju znanosti te naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u FBiH, za što je izdvojeno 2,3 miliona maraka.
Po riječima ministrice Dilberović, uz spomenute aktivnosti u oblasti znanosti, u prethodnoj godini, u suradnji s ANU BiH, pripremljen je i Nacrt zakona o sistemu i politici razvoja znanstveno-istraživačke i istraživačko-razvojne djelatnosti u FBiH, koji će po stjecanju uvjeta biti stavljen u proceduru usvajanja.
Na upit je li po njezinom mišljenju znanje moć i što bi poručila mladim, obrazovanim ljudima koji imaju želju za odlaskom iz zemlje, Dilberović je odgovorila kako je apsolutno uvjerena na nitko na svijetu nije jači od čovjeka koji zna.
– Upravo i vjerujući u moć znanja, na kraju svake kalendarske godine, pa tako i ove, nagradili smo najbolje učenike osnovnih i srednjih škola u FBiH – 54 učenika na osnovu prijedloga nadležnih županijskih ministarstava obrazovanja, kao i 73 najbolja studenta na osnovu prijedloga javnih visokoškolskih ustanova – istaknula je.
Što se tiče odlazaka mladih, Dilberović smatra kako nije problem u tomu što odlaze radi dodatnog obrazovanja.
– Ali naša je obaveza da učinimo sve da se vrate ovdje, da budu stručnjaci u BiH. Cijelo društvo treba preuzeti svoj dio odgovornosti u kreiranju uvjeta koji će doprinijeti smanjenju odlaska obrazovanih ljudi iz naše zemlje. Držim da je potrebno mlade školovati za tržište rada i zanimanja koja će ih brzo uvesti u prostor rada. Također, evidentna je slaba informiranost i potpora mladima za započinjanje vlastitog biznisa i samozapošljavanja, a upravo bi okosnica modernog obrazovanja trebala biti da se mladi uče prihvatiti inovativnost i poduzetništvo kao filozofiju života – istaknula je.
Govoreći o prioritetima rada Ministarstva u tekućoj godini, ministrica Dilberović je spomenula da je Vlada Federacije BiH, na prijedlog Ministarstva, osnovala Fondaciju za mobilnost studenata i nastavnika F BiH.
– Nedavno je Vlada imenovala tročlani Upravni odbor koji će u svom privremenom, tromjesečnom mandatu pripremiti Statut, pravilnike, poslovnike i druga akta potrebna za rad u punom kapacitetu u ovoj godini. Ostvarenje ovih ciljeva dodatno će nas približit europskom prostoru visokog obrazovanja te sam veoma ponosna na ovu činjenicu – naglasila je.
Nažalost, kako je kazala, Federacija BiH nema jedinstvenu upisnu politiku, niti institucije ili tijela koja se sustavno bave praćenjem i planiranjem u oblasti upisne politike i tržišta rada. Stoga i preporuke Ministarstva idu ka tomu da se razmišlja, primjerice, o kreiranju i usvajanju višegodišnjeg akcijskog plana upisne politike, koji bi vodio usklađivanju upisne politike s tržištem rada u Federacije BiH.
Ministrica Dilberović je naglasila kako će federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti provoditi i podržavati sve promjene koje se uvode u obrazovanje, a koje imaju za cilj osuvremenjivanje obrazovnog procesa i podizanje kvalitete obrazovanja te harmoniziranje obrazovanja sa standardima i dobrim praksama u Europskoj uniji.
– Svakom djetetu i mladom čovjeku treba omogućiti pristup i učešće u kvalitetnom obrazovanju te dati mogućnost za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u obrazovnom sustavu, što će im pružiti priliku da kreiraju vlastiti obrazovni put i razvoj karijere koji najbolje odgovara njihovim individualnim potrebama, ali i zahtjevima savremenog društva i tržišta rada – zaključila je federalna ministrica Dilberović.